Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala jer su japanske vlasti intervenirale na tržištu, nakon što se tečaj američke valute, po prvi put nakon 32 godine, probio iznad 150 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna oko 1 posto, na 111,90 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 1,45 posto, pa je cijena eura dosegnula 0,9860 dolara.

Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 0,7 posto, na 147,65 jena.

Premda su japanske vlasti dulje vrijeme prijetile intervencijom na tržištu zbog drastičnog slabljenja jena, tečaj dolara probio se u petak, po prvi put od 1990. godine, iznad razine od 150 jena.

Stoga su toga dana japanske vlasti konačno intervenirale na tržištu prodajući dolare. Zbog toga je u jednom trenutku tečaj dolara pao na samo 144,50 jena, no kasnije je ipak nadoknadio dio gubitaka.

„Mnogi su očekivali da će japanske vlasti intervenirati kada tečaj dolara premaši razinu od 150 jena. To se i dogodilo, i to u petak navečer kada su se dileri na londonskom tržištu već spremali za vikend i kada je likvidnost bila niska. Čini se da je intervencija zamišljena tako da nanese najviše štete onima koje japanske vlasti nazivaju špekulatorima", kaže Mazen Issa, valutni strateg u tvrtki TD Securities.

Jena je već tjednima pod pritiskom jer japanska središnja banka i dalje vodi vrlo labavu monetarne politiku, za razliku od američkog Feda i većine ostalih središnjih banaka u svijetu koje zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.

Euro ojačao

Dolar je oslabio i prema euru, kao i većini drugih europskih valuta, što je posljedica smirivanja britanskog financijskog tržišta, nakon što je britanska vlada odustala od kontroverznog plana smanjenja poreza bogatijima, a povećanja državnog zaduživanja.

No, politička kriza u Britaniji daleko je od smirivanja jer je premijerka Liz Truss prošloga tjedna podnijela ostavku, pa se traži novi čelnik Konzervativne stranke i vlade.

Dolar je pod pritiskom i zbog toga što se, prema izvješću Wall Street Journala, neki čelnici Feda zalažu za usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa.

Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. No, u prosincu bi povećanje moglo biti blaže.

Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je za WSJ da je vrijeme da se počne razgovarati o usporavanju tempa povećanja kamata kako bi se izbjegao pad gospodarstva.

Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, ponovio je, pak, svoje stajalište da bi Fed trebao povećati kamate na otprilike 4,5 posto do početka iduće godine, a potom ih držati na toj razini.