Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle oko 3 posto, nakon dva tjedna pada, jer se trgovci nadaju dogovoru najvećih svjetskih proizvođača o stabilizaciji proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna dosegnula 48,01 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 45,88 dolara.

Najviše su, oko 4 posto, cijene nafte skočile u četvrtak, nakon podataka o oštrom padu zaliha ′crnog zlata′ u SAD-u prethodnoga tjedna.

No, već u petak cijene su pale za 4 posto jer su analize pokazale da pad zaliha u SAD-u nije bio posljedica pojačane potražnje, nego zastoja u proizvodnji i opskrbi zbog uragana Hermine u Meksičkom zaljevu.

"Idućega tjedna podaci će pokazati da zalihe u SAD-u rastu jer je tjedan dana prije opskrba bila narušena zbog uragana Hermine", kaže James Williams, predsjednik konzultantske tvrtke WTRG Economics.

Ipak, cijene su nafte prošloga tjedna porasle jer se trgovci nadaju dogovoru između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nečlanica tog kartela o stabilizaciji proizvodnje na neslužbenom sastanku u Alžiru od 26. do 28. rujna.

Alžirski ministar za naftu izjavio je u petak da će biti potrebna dva odvojena sporazuma, za proizvođače u sastavu OPEC-a i za one izvan kartela, i predviđa poteškoće u usklađivanju različitih interesa.

Tim više što se razlikuju procjene o kretanju ponude i potražnje. Međunarodna agencija za energiju (IEA) ponovila je prošloga tjedna kako očekuje da će u trećem tromjesečju potražnja konačno premašiti ponudu, što bi značilo da bi se rekordno visoke zalihe sirove nafte u svijetu trebale početi smanjivati.

S druge strane, analitičari Morgan Stanleya upozoravaju da postoje rizici da bi uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu moglo biti odgođeno do kraja 2017., ili čak 2018. godine.

Još nedavno procjenjivalo se da bi se jaz između ponude i potražnje trebao znatno smanjiti u tekućem tromjesečju, najkasnije do kraja godine. No, pokazalo se da će uravnoteženje tržišta biti duži proces nego što se očekivalo.

Potražnja ne jača jer se ne ubrzava rast najvećih svjetskih gospodarstava. S druge strane, proizvodnja se ne smanjuje.

Naprotiv, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 10. tjedan od posljednjih 11. To je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine.

Zbog toga su u ponedjeljak ujutro na azijskim tržištima cijene nafte pale. Na londonskom je tržištu barel jutros pojeftinio 1,5 posto, na 47,29 dolara, dok je njegova cijena na američkom tržištu pala za 1,75 posto, na 45,08 dolara.

Stoga se i dalje očekuje nestabilnost cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

U međuvremenu, uspjele su se vratiti iznad razine od 40 dolara po barelu, no daljnji je uspon, kažu analitičari, malo vjerojatan dok se ne smanji jaz između ponude i potražnje.