Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se procjenjuje da ponuda raste brže od potražnje i jer bi trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao dodatno oslabiti potražnju.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 2,3 posto, na 61,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,35 posto, na 57,54 dolara.

Prošloga tjedna cijene nisu značajnije oscilirale, a pod pritiskom se se našle polovicom tjedna, kada je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila procjenu da ponuda naglo raste, dok je potražnja prigušena.

U takvim su uvjetima svjetske zalihe u kolovozu dosegnule najvišu razinu u četiri godine, od 7,9 milijuna barela, objavila je ta agencija.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri već dulje vrijeme povećavaju proizvodnju, kao i SAD. S druge strane, najveća svjetska gospodarstva rastu sporije nego što se očekivalo.

A potražnja bi mogla i dodatno oslabiti jer bi, ako se produlji trgovinski rat između SAD-a i Kine, mogao usporiti rast dvaju najvećih svjetskih gospodarstava i najvećih potrošača energenata.

Podršku cijenama, pak, pružaju pozivi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Indiji i Kini da prestanu kupovati rusku naftu jer bi to moglo prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore o prestanku rata s Ukrajinom.

No, trgovce je krajem tjedna iznenadila najava novog sastanka između Trumpa i Putina.

Dva predsjednika dogovorila su se u četvrtak da će se sastati najkasnije za dva tjedna u Mađarskoj i razgovarati o ratu u Ukrajini.

"Najavljeni sastanak dvojice čelnika možda je znak ublažavanja američke pozicije o Rusiji. Ako se ta pretpostavka pokaže točnom, cijene nafte mogle bi pasti", objašnjava Tamas Varga iz PVM-a dilemu na tržištu.

Prostor za pad cijena nafte bio je ograničen zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije i prijetnje sekundarnim sankcijama kupcima ruske nafte, poput Kine i Indije, ali to bi se sada moglo promijeniti, objašnjava Varga.