Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava ne očekuje značajniji rast potražnje, dok je ponuda povećana.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 2,2 posto, na 63,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 59,75 dolara.

Pad cijena drugi tjedan zaredom posljedica je zabrinutosti trgovaca u vezi potražnje jer svi posljednji podaci pokazuju da kinesko gospodarstvo, najveći potrošač nafte u svijetu, raste sporije nego što se očekivalo.

Ni američko gospodarstvo nije baš u najboljoj formi. Na to, među ostalim, upućuje izvješće prema kojemu su zalihe nafte u SAD-u prije tjedan dana porasle za 5,2 milijuna barela, što ukazuje na slabost potražnje.

U takvim je uvjetima Saudijska Arabija oštro snizila prodajne cijene za azijske kupce u prosincu.

Skupina od osam članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika odlučila je, pak, i u prosincu na tržište plasirati dodatnih 137 tisuća barela nafte dnevno, protegnuvši razdoblje postupne normalizacije proizvodnje na cijelo četvrto tromjesečje.

U takvim su uvjetima bojazni za opskrbu iz Rusije nakon američkih sankcija naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu pale u drugi plan.

Tim više što ruska nafta ipak stiže do kupaca, unatoč sankcijama, napominju trgovci.

Zbog svega toga, analitičari ne očekuju veće pomake u cijenama do kraja godine.

Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine iznositi oko 68 dolara, dok bi na američkom tržištu mogla iznositi oko 64,80 dolara.