Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna ponovno porasle, pri čemu su na Wall Streetu indeksi na novim rekordnim razinama zahvaljujući naznakama da SAD i Iran dogovaraju produljenje primirja pa cijene nafte oštro padaju, a vjetar u leđa tržištu daju i solidne korporativne zarade.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,89 posto, na novi rekord od 51.032 boda, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 7.580 bodova, a Nasdaq 2,4 posto, na 26.972 boda.

Svi su ti indeksi dosegnuli nove rekordne razine, nakon vijesti da SAD i Iran dogovaraju sporazum o produženju primirja za 60 dana i posljedičnog pada cijena nafte na svjetskim tržištima na otprilike 90 dolara za barel. I u mjesecu svibnju indeksi su ostvarili snažne dobitke - Nasdaq je u plusu osam posto, S&P 500 za 5 posto, a Dow tri posto.

Američki predsjednik Donald Trump u petak ujutro u objavi na mreži Truth Social rekao je da se sastaje u situacijskoj sobi „kako bi donio konačnu odluku" te ustrajao na tome da Iran „mora pristati da nikada neće imati nuklearno oružje". Također je rekao da Hormuškim tjesnacem mora biti „odmah omogućena slobodna plovidba".

Nakon te objave, terminski ugovori za naftu na američkom tržištu pojeftinili su 1,73 posto na 87,36 dolara po barelu, dok je u Londonu Brent sirova nafta pojeftinila 1,77 posto, na 92,05 dolara. U cijelom svibnju WTI barel pojeftinio je 17, a Brent 19 posto.

"Uvijek postoji rizik crnog labuda da nešto iskrsne, ali moj instinkt mi govori da bi ova stvar trebala vrlo brzo doći do kraja. Tržište je već puno od toga uračunalo u cijene, ali mislim da to otvara prostor tržištu za nastavak rasta", smatra David Nicholas iz XFUND-a.

Dio ulagača donekle zabrinjava inflacija koja je zbog rata na Bliskom istoku dosegnula najviše razine u tri godine, pa se procjenjuje da bi američka središnja banka krajem godine mogla povećati kamatne stope. A to bi usporilo rast američkog gospodarstva, koje ionako usporava. Druga procjena pokazuje da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 1,6 posto godišnje, sporije u odnosu na prvu procjenu.

Ipak, zasad tržište nastavlja rasti, što se ponajviše zahvaljuje optimizmu ulagača po pitanju razvoja umjetne inteligencije. Stoga cijene tehnoloških dionica predvode po rastu na tržištu.

"Geopolitičke napetosti i ostali rizici su u drugom planu jer su globalno gospodarstvo i zarade kompanija prilično otporni. U fokusu je umjetna inteligencija, a premda se cijene dionica u tom sektoru čine povišene, očekivanja u vezi zarada rastu brže od cijena dionica", tumači Jitania Kandhari, direktorica u tvrtki Morgan Stanley Investment Management.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna uglavnom porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 0,87 posto, na 25.104 bodova, a pariški CAC za 0,84 posto, na 8.183 bodova, dok je londonski FTSE indeks oslabio 0,54 posto, na 10.409 bodova.