Wall Street pokazuje sve manje strpljenja prema nepredvidivim potezima Donalda Trumpa, čije nagle promjene u politici stvaraju značajnu neizvjesnost na tržištu. Posebno je neizvjestan razvoj situacije oko trgovinskih carina, što dodatno povećava volatilnost i otežava predviđanja daljnjih kretanja. U takvom okruženju investitori se moraju pripremiti na povećane oscilacije burzovnih indeksa i tržišnu nestabilnost u nadolazećem razdoblju. S druge strane, europska tržišta trenutačno bilježe pozitivan sentiment, potaknut najavama velikih ulaganja u obranu i infrastrukturu. Ovi ambiciozni planovi doprinose jačanju povjerenja ulagača te pružaju podršku euru, koji u posljednje vrijeme pokazuje znakove oporavka.

SAD

Američke burze zabilježile su pad tijekom prošlog tjedna, koji je bio najlošiji za određene indekse još od početka rujna. Indeksi S&P 500, Nasdaq Composite, S&P MidCap 400 i Russell 2000 pali su više od 3%, dok je Dow Jones Industrial Average oslabio za 2,37%, brišući većinu svojih ovogodišnjih dobitaka. Nesigurnost u vezi trgovinske politike ostala je u fokusu tržišta, osobito jer je utorak označio rok za uvođenje carina od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika te dodatnih 10% na kineske proizvode, prema ranijoj najavi predsjednika Donalda Trumpa. Kasnije tijekom tjedna administracija je najavila niz iznimki i odgoda, uključujući privremeno oslobođenje od carina za robu obuhvaćenu Ugovorom SAD-Meksiko-Kanada na razdoblje od mjesec dana. No, unatoč tome, stalne promjene u politici i neizvjesnost imali su negativan utjecaj na raspoloženje investitora. Tjedan je započeo objavom indeksa menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru, prema kojem je industrijska aktivnost u veljači blago porasla s indeksom od 50,3%, što je pad od 0,6 postotnih bodova u odnosu na siječanj. Posebno zabrinjavajući bio je nagli pad novih narudžbi, koje su pale na 48,6% sa siječanjskih 55,1%, dok su ulazne cijene značajno porasle na 62,4% s prethodnih 54,9%. S druge strane, PMI uslužnog sektora porastao je na 53,5%, što je osmi uzastopni mjesec rasta, a indeks zaposlenosti u ovom sektoru dosegnuo je najvišu razinu od prosinca 2021. godine. U srijedu je američka središnja banka (Fed) objavila svoje redovito izvješće Beige Book, koje pokazuje da je ekonomska aktivnost blago porasla od sredine siječnja, ali je potrošnja oslabila, osjetljivost potrošača na cijene povećana, a inflacija umjereno rasla u većini regija. U petak poslijepodne, predsjednik Fed-a Jerome Powell izjavio je da je neizvjesnost po pitanju trgovine, imigracije, fiskalne politike i regulacije povećana te da Fed neće žuriti s donošenjem novih odluka o monetarnoj politici dok ne bude veće jasnoće. Tjedan je završio objavom izvješća Ministarstva rada o zapošljavanju. Američko gospodarstvo dodalo je 151.000 radnih mjesta u veljači, što je nešto ispod očekivanja, ali bolje od siječanjskih 125.000. Najveći rast zaposlenosti zabilježen je u zdravstvenom sektoru, financijama te prijevozu i skladištenju, dok je broj zaposlenih u saveznim institucijama najviše opao. Stopa nezaposlenosti blago se povećala na 4,1% u odnosu na 4,0% u siječnju. Na tržištu obveznica, municipalne obveznice zabilježile su negativne prinose u petak. Volatilnost kamatnih stopa i nestabilnost na tržištima dionica pridonijeli su nesigurnosti.

EUROPA

STOXX 600 oslabio je za 0,69% prekinuvši niz od deset uzastopnih tjedana rasta. Na raspoloženje investitora negativno je utjecala neizvjesnost oko trgovinske politike SAD-a. Ipak, očekivanja povećane potrošnje na obranu i infrastrukturu u Njemačkoj i Europskoj uniji pomogla su ublažiti gubitke. Glavni europski burzovni indeksi ostvarili su mješovite rezultate - njemački DAX porastao je za 2,03%, francuski CAC 40 blago je ojačao za 0,11%, dok je talijanski FTSE MIB oslabio za 0,16%, a britanski FTSE 100 izgubio 1,47%. Europska središnja banka (ECB) smanjila je ključnu depozitnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnih bodova, na 2,5%, što je bilo u skladu s očekivanjima. Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, istaknula je da su kamatne stope sada znatno manje restriktivne. Također je upozorila na veliku neizvjesnost, posebno u kontekstu mogućeg trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Državama i drugih rizika, što već utječe na investicije i izvoz. Zbog toga je ECB snizio prognozu gospodarskog rasta eurozone za 2025. na 0,9%. Uz to, inflacijska očekivanja za 2025. korigirana su naviše, s prethodno predviđenih 2,1% na 2,3%. Najnoviji podaci pokazuju da se godišnja inflacija u eurozoni u siječnju smanjila na 2,4%, nakon što je u prosincu iznosila 2,5%. Temeljna inflacija, koja ne uključuje volatilne cijene energije i bezalkoholnih pića, također je pala s 2,7% na 2,6%. U Njemačkoj su konzervativni savez Friedricha Merza i Socijaldemokratska stranka, koji pregovaraju o formiranju nove vlade, postigli dogovor o osnivanju izvanproračunskog infrastrukturnog fonda vrijednog 500 milijardi eura. Također su predložili izuzeće potrošnje na obranu iznad 1% BDP-a iz ustavnog ograničenja zaduživanja te ublažavanje pravila o dugu za savezne države. Ovi prijedlozi bit će predstavljeni parlamentu sljedeći tjedan. Nakon objave sporazuma, prinos na njemačke 10-godišnje obveznice zabilježio je najveći dnevni skok još od pada Berlinskog zida 1990. godine. Čelnici Europske unije podržali su planove za zajedničko zaduživanje u iznosu od 150 milijardi eura kako bi financirali vojne troškove, zabrinuti da Europa više ne može u potpunosti računati na američku vojnu pomoć. U Ujedinjenom Kraljevstvu, neto hipotekarno kreditiranje poraslo je u siječnju na 4,207 milijardi funti, u usporedbi s 3,343 milijarde u prosincu, što je najviša razina od rujna 2022. godine, objavila je Bank of England (BoE). Mnogi kupci prvih nekretnina požurili su iskoristiti privremeno smanjenje poreza na kupnju nekretnina, koje istječe krajem ožujka.

JAPAN

Japanska tržišta dionica zabilježila su mješovite rezultate tijekom tjedna - indeks Nikkei 225 pao je za 0,72%, dok je širi TOPIX indeks porastao za otprilike 1,0%. Globalni investitori bili su oprezni zbog neizvjesnosti oko carinskih i drugih politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je smanjilo sklonost preuzimanju rizika. Japanski jen ojačao je zbog povećane potražnje za sigurnim utočištem, krećući se sredinom raspona od 147 jena za američki dolar, u odnosu na prethodnih 150,6 jena na kraju prošlog tjedna. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice porastao je na 1,53% s prethodnih 1,37%, dosegnuvši najvišu razinu od 2008. godine, jer tržišta očekuju nastavak rasta kamatnih stopa od strane Banke Japana (BoJ). Japanska vlada uskoro će službeno proglasiti kraj dugotrajne deflacije, s obzirom na to da su svi ključni pokazatelji sada pozitivni, kako je izjavio ministar gospodarstva Ryosei Akazawa. Ova promjena u ekonomskoj politici mogla bi utjecati na vremenski okvir sljedećeg povećanja kamatnih stopa. BoJ je ponovio svoj stav da će kamate rasti ako se ostvare ekonomske prognoze. Vlada i središnja banka posebnu pozornost pridaju održivom rastu plaća kao ključnom faktoru gospodarskog oporavka. Najveći japanski sindikalni savez, RENGO, objavio je da će tražiti povećanje prosječnih plaća od preko 6%, što je najveći zahtjev u više od tri desetljeća. To dolazi nakon prošlogodišnjih proljetnih pregovora između poslodavaca i sindikata, kada su kompanije pristale na povećanje plaća od 5,1%. Ako ishodi pregovora u 2025. budu jači od očekivanih, to bi moglo ubrzati sljedeće povećanje kamatnih stopa od strane BoJ-a, budući da središnja banka nastoji potaknuti pozitivan ciklus rasta plaća i cijena, ključan za stabilan ekonomski napredak.

KINA

Kineska tržišta dionica porasla su tijekom tjedna nakon što je Peking predstavio ciljeve gospodarskog rasta u skladu s očekivanjima i najavio dodatne poticajne mjere kasnije ove godine, dok se trgovinski rat sa SAD-om intenzivira. Glavni kopneni indeks CSI 300 porastao je za 1,39%, dok je Shanghai Composite Index ostvario rast od 1,56%. U Hong Kongu, referentni Hang Seng Index skočio je 5,94%. Na nedavnom zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), gdje kineska vlada svake godine predstavlja svoje ekonomske prioritete, postavljeni su ključni ciljevi za 2025. godinu. Kina je treću godinu zaredom odredila cilj rasta od 5%. Također je postavljen fiskalni deficit od oko 4% BDP-a, što je najviša razina od 1994., prema Bloombergu, dok je godišnji cilj inflacije smanjen na oko 2%, najniži od 2003. godine, odražavajući deflacijske pritiske u gospodarstvu. Većina ekonomskih ciljeva bila je unaprijed poznata i usklađena s očekivanjima tržišta, no mnogi analitičari sumnjaju da će Kina uspjeti ponoviti rast od 5% u ovoj godini, s obzirom na nesigurnost u vezi s američkim carinama i dugotrajnu krizu u sektoru nekretnina.Povećanje fiskalnog deficita na 4% smatra se značajnim zaokretom, s obzirom na to da je Kina dugi niz godina nastojala ograničiti službeni deficit na najviše 3% BDP-a. No, trgovinski sukob sa SAD-om povećao je očekivanja da će vlada znatno povećati zaduživanje i javnu potrošnju kako bi ostvarila ciljani gospodarski rast. Povećanje domaće potrošnje postavljeno je kao glavni prioritet za 2025. godinu, rekao je premijer Li Qiang tijekom NPC-a. Ipak, Peking nije ponudio konkretne detalje o tome kako planira potaknuti potrošnju, ostavljajući neka ključna pitanja otvorenima u godišnjem izvješću o radu vlade, koje služi kao ekonomski plan zemlje za godinu pred nama.