Kroz regionalnu integraciju tržišta kapitala nastoje se ostvariti značajni sinergijski učinci, u vidu i više kapitala, veće likvidnosti i nižih troškova, istaknuto je u srijedu na hrvatsko-slovenskom forumu "Tržišta kapitala 2025.: Financiranje održivosti - razvijenim tržištima kapitala do jakog regionalnog gospodarstva".

Forum su organizirali Jutarnji list i slovenske dnevne novine Delo, a nazočili su mu i potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Marko Primorac te potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič.

Govoreći o strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, Primorac je istaknuo da mu je cilj i jačanje likvidnosti na tom tržištu, a snažan fokus je i na regionalnoj integraciji.

"Naša" tržišta su mala, rascjepkana, "plitka" i nelikvidna te ne mogu ispuniti svoju ulogu, ocijenio je hrvatski ministar. Zbog toga mu je drago da je prepoznat zajednički potencijal razvoja tržišta i što su u tom pogledu već učinjeni iskoraci, koji se ogledaju i u memorandumu o razumijevanju koji su nedavno u Zagrebu potpisali predstavnici osam država.

Do kraja godine potpisivanje memoranduma od strane regulatora

Najavio je i da će se do kraja godine u Ljubljani potpisati sličan memorandum na razini regulatora.

Poručio je da se kroz integraciju tržišta kapitala nastoje ostvariti značajni sinergijski učinci, a da je svaka burza ravnopravan član te inicijative. Pritom, za potpunu integraciju, osim političke volje, važne su i druge sastavnice financijskih tržišta, što uključuje i postrgovinsku infrastrukturu, kao što su klirinška i depozitarna društva.

"Sinergijski učinak možemo ostvariti samo ako su ravnopravno zastupljene sve članice inicijative i ukoliko se zajedničkim naporima snaži svako od pojedinačnih tržišta. Pritom je cilj da oni koji ulažu na financijskom tržištu ili sudjeluju kao izdavatelji vide to tržište kao cjelinu", rekao je Primorac.

Dakle, cilj je tješnja suradnja, no, pojasnio je, integracija ne podrazumijeva i fizičko spajanje, u smislu da bi došlo primjerice do "gašenja" pojedinih burzi.

Rekao je i da razvijena tržišta kapitala jačaju i gospodarstva, osnažuju financiranje inovacija i ulaganja u istraživanje i razvoj. Napomenuo je i da na razini EU-a godinama već postoji inicijativa usmjerena na formiranje unije tržišta kapitala, istaknuvši da joj je ova regionalna inicijativa komplementarna, a ne konkurentska.

Boštjančič: Predstoje veliki izazovi

Boštjančič je također naglasio sinergijske efekte regionalne integracije, u vidu više kapitala, veće likvidnosti i nižih troškova. Poručio je da veliki izazovi tek predstoje, s obzirom da u razvijenosti tržišta kapitala Europa zaostaje za SAD-om i Azijom, pri čemu se u regiji poduzeća još primarno oslanjaju na bankarsko financiranje.

Upozorio je i da istraživanja pokazuju da manje od 20 posto Europljana ima visoku razinu financijske pismenosti, što naravno ostavlja velik prostor za napredak. U kontekstu financijskog opismenjavanja, spomenuo je i slovenska izdanja "narodnih" obveznica.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić je izjavila da na projektu regionalne integracije ZSE radi zajedno i s Ljubljanskom i Makedonskom burzom, koje su u njenom potpunom odnosno djelomičnom vlasništvu, pri čemu je cilj "ovaj financijski prostor" prikazati investitorima kao jedinstven.

Zagrebačka burza po rastu indeksa pri svjetskom vrhu

Proces integracije će potrajati, uglavnom iz regulatornih razloga, a Gažić procjenjuje da bi se u razdoblju od tri do pet godina mogli vidjeti opipljivi rezultati.

Istaknula je da je 2025. iznimno uspješna za ZSE, pri čemu je u prvih devet mjeseci ove godine promet dvostruko veći u odnosu na isto razdoblje lani.

Glavni indeksi rastu za oko 30 posto, što je pri svjetskom vrhu, a nekoliko dionica ima iznimno dobar performans, poput Končara i kompanija iz te grupacije, kazala je.

Također, Gažić je istaknula da su ovu godinu obilježile i tri inicijalne javne ponude (IPO) dionica - Ing-Grada, Žito Grupe, a sada i Tokić grupe, koje predstavljaju nove prilike za ulaganja. Time se Zagrebačka burza svrstala među 30 svjetskih zemalja s najvećim brojem novih IPO-a u ovoj godini, napomenula je.

U razvoju domaćeg tržišta kapitala istaknula je i značajnu ulogu mirovinskih fondova.

Direktor velike kripto mjenjačnice o poslovnim planovima u Hrvatskoj

Konferenciji se između ostalih obratio i Volodimir Nosov, osnivač i direktor kompanije WhiteBIT, koja se titulira kao najveća europska mjenjačnica kriptovaluta, čiji promet je samo lani iznosio oko 2.700 milijardi dolara. Tržišna kapitalizacija joj premašuje 39 milijardi dolara, platforma broji više od 35 milijuna korisnika, a ima više od 1.300 zaposlenih, od čega ih je više od tristo fokusirano na razvoj "blockchain" tehnologije.

Nosov je poručio da je za EU bitno shvatiti da su nova ekonomija i "fintech" već tu, a i upozorio da će neke buduće ideje o implementaciji raznih "blockchain" rješenja naići na problem nedostatka stručnjaka.

Naime, iznio je podatak da u svijetu nema više od pet tisuća stručnjaka zaduženih za razvoj "blockchain" tehnologije, od čega ih je oko 1.500 u SAD-u, oko tri tisuće u Aziji i Kini, a u Europskoj uniji samo oko 500, od čega oko 300 u WhiteBIT-u.

Pritom je ocrtao i određene poslovne planove vezane za Hrvatsku, rekavši da ovdje imaju snažnu potporu te da "nastoje dati sve od sebe" da "blockchain" tehnologiju i "fintech" ekonomiju razvijaju direktno iz Hrvatske.

Pritom je spomenuo i osnivanje tvrtke te suradnju s regulatorom - Hanfom.