Bio je to drugi pokušaj u desetak godina da većinski vlasnici hrvatske industrije šećera pokušaju, kako su argumentirali tu odluku, smanjiti trošak, koji nije beznačajan u uvjetima poslovanja kroz koje prolazi tvrtka, a s druge strane od uvrštenja na tržištu kapitala, niti od trgovanja dionicama, ne ostvaruje korist.

Udruživanje šećerana

Viro je na ZSE došao 2006., a u međuvremenu je nakon preuzimanja županjske šećerane Sladorana, te tvrtke za preradu žitarica Slavonija Županja, zbog nepovoljne situacije na tržištu ušao u postupak prijenosa same proizvodnje i udruživanje svoje dvije šećerane s trećom, onom iz Osijeka, a čije je poslovanje preneseno u jednu tvrtku, Hrvatsku industriju šećera HIŠ.

Razlog je bio velik pad prometa i poslovnih aktivnosti u proizvodnji šećera, te je s jedinim konkurentom na domaćem tržištu Markom Pipunićem ušao u partnerstvo, s većinskim udjelom u HIŠ-u (60%) u odnosu na Pipunićevu tvrtku Novpros koja sudjeluje u upravljanju HIŠ-om.

Viro i ostale njegove tvrtke prošli su k tomu i kroz predstečajne nagodbe, koji su okončani nagodbom vjerovnika. U slučaju Vira vjerovnici koji su imali 151 milijuna kuna potraživanja i pristali su na nagodbu, odrekli su se polovice iznosa, a 2. siječnja ove godine im je isplaćen preostali iznos.
Najveći dioničar Vira s udjelom od 55%, je EOZ-S, tvrtka Željka Zadre, s tim da je jedan dio (20,64%) dan u zalog za kredit kod švicarske CIM Banque, dok 17% dionica drži francuska tvrtka Cristal Financiere, koja je dio jednog od najvećih europskih proizvođača šećera Cristal Uniona.

Među dioničarima sa značajnijim udjelom je i AZ obvezni mirovinski fond, koji u vlasničkoj strukturi Vira sudjeluje s gotovo 10 posto. I prije deset godina, kada je pokušano prvo delistiranje (ali je propalo zbog protivljenja takvoj odluci tadašnjeg partnera obitelji Zadro u EOZ-S-u Dražen Robić), AZ mirovinski fond bio je protiv delistiranja, a tako je glasao i ovaj put.

Pravičnih 8,91 euro

Time ulazi među dioničare čije će dionice biti isplaćene, s tim da bi uslijed izglasanog izlaska s burze za AZ ionako moralo uslijediti povlačenje iz Vira s obzirom da obvezni mirovinski fondovi ne mogu u svojim portfeljima imati vrijednosnice kompanija koje ne kotiraju na burzi.

Prema izračunu prosječne ponderirane cijene dionice koju je ostvarivala na ZSE u razdoblju tri mjeseca prije objave poziva za glavnu skupštinu, utvrđena je pravična naknada u visini 8,91 euro. Toliko će po dionici Viro isplatiti ostalim dioničarima koji se nisu slagali s ovim prijedlogom, a rok za isplatu je tri mjeseca nakon objave odluke u sudskom registru.

Osim AZ mirovinskog fonda dionice ima još HPB, te nekoliko malih dioničara s udjelima ispod 1%. U Viru jučer nisu izlazili s preciznijim informacijama o daljnjem postupku, ukupnim glasovima koji su bili protiv delistiranja, pa nije poznato koliko točno će tvrtku u konačnici stajati povlačenje s burze. No, samo AZ-u isplatit će 1,2 milijuna eura.