NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAFTNA TRŽIŠTAObjavljeno: 31.08.2026
Rat s Iranom smanjio utjecaj OPEC+-a, Kina sve važnija za cijene nafte

Rat s Iranom smanjio utjecaj OPEC+-a, Kina sve važnija za cijene nafte

OPEC+ izgubio je dio utjecaja na svjetsko tržište nafte jer mu je rat s Iranom smanjio udio u globalnoj proizvodnji i ograničio mogućnost povećanja ili smanjenja opskrbe, dok je Kina postala jedan od ključnih čimbenika koji utječu na cijene, pokazala je Reutersova analiza objavljena u četvrtak.

Rat je zatvaranjem važnog izvoznog pravca za bliskoistočnu naftu i oštećenjem energetske infrastrukture u nekoliko članica OPEC-a smanjio tržišni udio te skupine, a time i njezinu sposobnost utjecaja na cijene.

Izjave i odluke OPEC+ danas gotovo uopće ne utječu na kretanje cijena nafte.

Umjesto toga, jedna od glavnih tema na tržištu ove je godine pad kineskog uvoza sirove nafte, koji pomaže održati ravnotežu na tržištu unatoč dosad najvećim problemima s opskrbom, smatraju analitičari.

Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici predvođeni Rusijom u srpnju su bili zaslužni za oko 40 posto ukupne svjetske proizvodnje nafte, prema Reutersovim izračunima na temelju podataka Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Prije američkih i izraelskih napada na Iran krajem veljače taj je udio bio iznosio više od 48 posto, pri čemu četiri do pet postotnih bodova pada otpada na povlačenje Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a u svibnju.

Sedam najvećih proizvođača unutar OPEC+, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, u srpnju su zajedno činili tek četvrtinu svjetske proizvodnje nafte.

Rat je ograničio mogućnost OPEC+-a da brzo poveća ili smanji proizvodnju jer je promet kroz Hormuški tjesnac, ključni izvozni pravac za Saudijsku Arabiju, Irak i Kuvajt, praktički zaustavljen.

OPEC je osnovan 1960., a širi okvir OPEC+ uspostavljen je 2016., kada su se Rusija i drugi proizvođači pridružili nastojanjima da savez odgovori na smanjenje svojeg udjela u svjetskoj proizvodnji nafte. Udio OPEC-a u svjetskoj proizvodnji sirove nafte dosegnuo je vrhunac od oko 50 posto tijekom naftnih kriza 1970-ih, a do sredine 1980-ih pao je na 30 posto zbog povećanja proizvodnje u Sjevernom moru, na Aljasci i u Sibiru.

OPEC nije odgovorio na Reutersov upit. OPEC+ tvrdi da su njegove odluke usmjerene na stabilnost tržišta te da ne cilja određenu cijenu nafte.

Ratovi su i ranije uzrokovali probleme u opskrbi naftom, primjerice u Kuvajtu tijekom Zaljevskog rata 1990. i 1991. te u Iraku nakon američke invazije 2003. godine. Sada je, međutim, riječ o znatno većem problemu, jer su zbog rata istodobno ograničene proizvodnja i mogućnost izvoza više članica OPEC+-a, pa savez teško može nadoknaditi izgubljene količine.

Od ožujka je uža skupina OPEC+ najavila šest povećanja proizvodnje nafte. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca većina tih odluka ipak je ostala samo na papiru i nije znatnije utjecala na cijene, osim u srpnju tijekom kratkog prekida vatre između SAD-a i Irana, kada se bila pojavila nada da će tjesnac ponovno biti otvoren.

Velika je razlika u odnosu na 2019., kada su se OPEC+ i tadašnji američki predsjednik Donald Trump redovito sukobljavali oko cijena nafte, a trgovci su pomno pratili odluke saveza zbog njihova mogućeg utjecaja na tržište. Tada se postavljalo pitanje koliko će nafte OPEC+ odlučiti proizvesti, a danas je ključno koliko se nafte fizički može proizvesti i izvesti u uvjetima rata na Bliskom istoku.

Jedan od najvećih čimbenika koji ove godine utječu na cijene snažan je pad kineskog uvoza nafte. Kina je od početka rata kupila oko 400 milijuna barela manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Pad uvoza posljedica je zabrane izvoza goriva, manje prerade u rafinerijama i sve raširenije uporabe električnih vozila. To dodatno potvrđuje rastuću ulogu Kine u održavanju ravnoteže na tržištu nafte, uloge koja se nekoć gotovo isključivo povezivala s OPEC+-om kao proizvođačem koji može prilagođavati ponudu.

Slabija kineska potražnja za naftom ove je godine ograničila rast cijena. Prošlogodišnja snažna kineska kupnja, koja je možda činila čak polovicu rasta svjetske potražnje za naftom, s druge je strane podupirala tržište.

"Kina je postala središte potražnje koje određuje ravnotežu na tržištu", rekla je analitičarka tvrtke Sparta Commodities June Goh.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,15390 0,00
-0,10%
GBP
0,85580 0,00
-0,02%
CHF
0,94410 0,00
0,11%
JPY
178,86000 0,34
0,19%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
127,07 €
14.09.2026
-0,51%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 15.09. 16:00  4401,99
-0,73
-0,02
CROBEX10* 15.09. 16:00  2876,63
2,79
0,10
CROBEX10tr* 15.09. 16:00  3400,57
3,26
0,10
ADRIAprime* 15.09. 16:00  3767,42
-20,83
-0,55
CROBISTR* 15.09. 16:31  187,2763
0,01
0,01
CROBIS* 15.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:41 15.09.2026)
(17:08:41 15.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.030,00 €
0,39%
391.074,00 €
ARNT
45,20 €
-0,44%
167.462,00 €
ZABA
24,00 €
0,42%
107.338,40 €
ZITO
17,60 €
-0,56%
106.639,50 €
7BET
28,00 €
-2,44%
99.325,55 €
ERNT
214,00 €
0,00%
98.620,00 €
HPB
326,00 €
0,00%
88.020,00 €
DLKV
15,05 €
-2,27%
46.694,60 €
RIVP
8,74 €
0,00%
46.158,80 €
7SLO
66,90 €
-0,74%
45.765,50 €
Redovni dionički promet:   
1.531.101,81 €
Redovni obveznički promet:   
2.438,98 €
Sveukupni promet:   
2.333.540,79 €