Mjesec je bio bogat vijestima sa zasjedanja najvećih središnjih banaka i makroekonomskim podacima među kojima je investitorsku javnost najviše zanimalo kretanje inflacije u SAD-u. Ona je ponovno premašila očekivanja analitičara, te je indeks potrošačkih cijena porastao za 0,6% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 5% na godišnjoj razini. Zbog neusklađenosti koja je nastala zbog bržeg oporavka potražnje u odnosu na ponudu nakon otvaranja ekonomija, rastu proizvođačke cijene koji se potom prelijevanja na potrošačke. Naime, rabljeni automobili i motorna goriva činili su oko 60% svibanjske inflacije stoga tržišta očekuju kako će se inflatorni pritisci postupno smanjivati s postizanjem ravnoteže između ponude i potražnje, zbog čega je i izostala značajnija reakcija tržišnih sudionika.

Na dugo iščekivanom zasjedanju u lipnju, čelnici Fed-a su započeli raspravu o početku stezanja monetarne politike, a koja će se nastaviti na narednim sastancima, dok će konačna odluka u najvećoj mjeri ovisiti o postizanju ciljeva pune zaposlenosti i stabilnih cijena. S obzirom da je na prethodnim zasjedanjima bilo ukazano kako će početak smanjivanje iznosa otkupa obveznica biti najavljen dovoljno unaprijed, nije za očekivati da će se tzv. tapering dogoditi u narednom kvartalu. Na zasjedanju je, između ostalog, zadržan ciljani raspon kamatne stope i potvrđena namjera nastavka kupnje obveznica u iznosu od 120 mlrd. dolara mjesečno sve dok se ne postigne značajan napredak na tržištu rada. Projekcije gospodarskog rasta su poboljšane, te Fed sada očekuje rast od 7% BDP-a u 2021. (6,5%), te 3,3% i 2,4% u iduće dvije godine. Također sve veći broj dužnosnika očekuje barem jedno podizanje kamatne stope do kraja 2023., a raste i broj onih koji očekuju potencijalno dva podizanja kamatnjaka u istom periodu. Američka ministrica financija J. Yellen sredinom mjeseca je izjavila da bi malo viši raspon kamatnih stopa doprinio stabilnosti gospodarstva, a ne predstavljao uteg za tržišta.

U lipnju je bilo i zasjedanje čelnika ECB-a na kojem je potvrđen dosadašnji set mjera monetarne politike, te je istaknuta namjera provođenja snažnije dinamike kupnje papira u sklopu PEPP programa u odnosu na početak godine. Uslijed očekivanog snažnijeg gospodarskog zamaha, ECB je revidirao prognoze rasta BDP-a na više za 2021. i 2022. (na 4,6%, odnosno 4,7% godišnje) dok je za 2023. zadržana stopa od 2,1%. Očekivano, i inflacija je revidirana na više, te se u ovoj godini očekuje prosječna godišnja stopa rasta od 1,9% te potom 1,5% u 2022. Čelnici ECB-a nisu raspravljali o početku smanjivanja otkupa obveznica, no očekuje se rasprava na tu temu krajem godine.

Lipanj je donio i zasjedanje G7 svjetskih sila na kojem je donesena povijesna odluka kojom će se podržati nova pravila za oporezivanje kompanija koje posluju na međunarodnoj razini, te je napravljen važan korak prema globalnom sporazumu koji će osigurati minimalnu stopu od najmanje 15%. Čelnici su složni da bi globalni minimalni porez doprinio poštenijem oporezivanju digitalnih divova i osigurao pravedniju konkurenciju na međunarodnom tržištu.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi u lipnju su rasli na krilima tehnološkog sektora koji je bio podržan odličnim kvartalnim rezultatima kompanija i optimističnim izgledima za nadolazeći period. Cijepljenje stanovništva i relaksacija mjera snažno su potaknuli gospodarsku aktivnost diljem svijeta, te su inflatorni pritisci i dalje u fokusu investitorske javnosti. Tako su u lipnju indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (5,49%), Dow Jones (-0,08%), S&P 500 (2,22%). Europski indeksi ostvarili su pozitivne mjesečne promjene vrijednosti: njemački DAX (0,71%), francuski CAC40 (0,94%), te britanski FTSE100 (0,21%).

Ubrzano procjepljivanje stanovništva, relaksacija mjera u uslužnom sektoru i optimizam oko nadolazeće turističke sezone utjecali su na solidan rast domaćeg dioničkog tržišta, te je vodeći hrvatski indeks ostvario pozitivnu mjesečnu promjenu (2,47%).

Obveznička tržišta

Ministarstvo financija ponovno je uspješno izdalo obveznicu na domaćem primarnom tržištu uz snažan interes investitora koji je premašio planirani iznos izdanja. Ukupni iznos izdanja od 9 milijardi kuna realiziran je uz prinos do dospijeća od 0,53% (kuponska stopa 0,50%) s dospijećem 2028. godine.

U lipnju je na obvezničkim tržištima prevladavalo blago pozitivno ozračje bez loših vijesti. Na podacima o inflaciji je vidljivo blago smirivanje što doprinosi izostanku nervoze. Sastanak ECB-a je potvrdio da nema smanjenja kupnji obveznica, kao niti da skorašnje dizanje referentne stope nije u planu što je pozitivno utjecalo na tržište. Sastanak FED-a, tjedan dana kasnije, bio je također u skladu s očekivanjima. Sve prethodno opisano dovelo je do povratka kupaca na obveznicama iz CEE regije i takav se sentiment zadržao do kraja mjeseca.

Novčano tržište

Tečaj EUR/USD tijekom svibnja ostvario je značajan pad, te je mjesec zaključen na 1,18 dolara za euro. Kuna je blago aprecirala u odnosu na euro te je mjesec zaključen na razini od 7,49 kuna za euro. HNB je u lipnju odlučio održati deviznu intervenciju i od banaka je otkupio 120 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,497 nakon koje je tečaj blago porastao na 7,498. Jačanje kune u odnosu na euro posljedica je početka turističke sezone, odnosno jače potražnje za kunama od strane fizičkih osoba.

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo financija prikupilo je 600 milijuna kuna uz prinos od 0,02% na kunske trezorce ročnosti godinu dana. Trgovanje na domaćem novčanom tržištu bilo je mirno i bez velikih volumena što se preslikalo i na tržišne kamatne stope koje su ostale gotovo nepromijenjene.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr