Osnovni razlog koji sprječava velik broj stranih biznismena da se upute s poslovnim namjerama na zapadni Balkan i dalje je strah od političke nestabilnosti, iako su se ove godine, prvi put nakon rata, na konferenciji u organizaciji Svjetske banke počele nazirati promjene. One su prisutne u odnosu na Hrvatsku, gdje se upiti investitora razlikuju od onih za druge zemlje u regiji, iako je i dalje na djelu strah od toga što se u regiji može još dogoditi.
Imidž kriznog žarišta
U Bruxellesu se najmanje jednom godišnje održavaju konferencije o temi investiranja u regiju zapadni Balkan. Posljednja je održana za srednje i male flamanske i frankofonske poduzetnike, a važna je, prema riječima Dermota Coffeyja iz programa IIWB, Invest in the Western Bakans pri Svjetskoj banci, zato što pokušava privući publiku koja jednostavno nije upoznata s time kakva je regija. Invest in the Western Balkans (Ulažite u zapadni Balkan), na čelu s Dermotom Coffeyjem, sa sjedištem u Beču, napravljen je tako da pruža stranom investitoru kompletne informacije o svim oblicima poslovanja u regiji.
Strah od nestabilnosti ponekad je očito opravdan, pa su se pitanja belgijskih biznismena odnosila na to hoće li uslijediti "daljnja fragmentacija tog prostora".
Libanonski stručnjak, koji je sudjelovao na konferenciji ispred pariškog ureda OECD-a, smatra da će takva percepcija još potrajati. "Dio populacije sjeća se uglavnom onoga što smo gledali na televiziji prije desetak-petnaest godina, kad ste bili udarna vijest. Mladi uopće ne znaju da je imidž tog prostora ikada bio drukčiji od kriznog žarišta", kaže Fadil Farra, koji smatra da će znak stabilizacije i prihvaćanja biti vrlo jednostavan, a to je normalna prisutnost kompanija zabilježena u FT-u ili Wall Street Journalu.
Avantura na Balkanu
Antonio Garcia, belgijski diplomat koji je već dvije godine u Zagrebu, u opisu opasnosti koje čekaju potencijalnog investitora u regiji u prvi je plan stavio opasnost od korupcije i 'red tape'. "Na Balkanu vas čeka ono što samo ime Balkan znači na turskom, a to je planina. Planina puna opasnosti, džungla u kojoj se možete izgubiti, mjesto gdje se mora uputiti dobro opremljen, jer odlazak tamo prava je avantura". Neki sudionici iz regije loše su primili ovu pjesničku sliku, koja je rezonirala asocijacijama na kolonizatore što su početkom prošlog stoljeća odlazili za Kongo, a sebe su smatrali dobronamjernim prosvjetiteljima. Mnoge su se balkanske obrve podigle na ove riječi, ali Dermot Coffey kaže da to nije tako doživio. "Za svakog biznismena odlazak u nepoznato područje je neistražena planina, i ne znaš što te čeka iza drveta." U stvari, ova primjedba pokazuje koliko može biti različita percepcija korupcije, zakona, poslovnih običaja između domaćih i stranih očiju. Kaže Garcia: "Vješti su, marljivi, govore strane jezike, ali korupcija je problem i nije jedini. Ako prevladate ove prepreke, zaradit ćete, ali nemojte misliti da će to biti lako". "Što su geografski uda ljeniji od regije, to biznismeni i javnost manje znaju o vama. U Austriji su svi detaljno upućeni, kao i u Bavarskoj, Italiji ili Grčkoj. No, što idete sjevernije, trebate ponavljati uvijek istu lekciju, jer je ljudi ne znaju, a veliki mediji isključivo govore o problemu Kosova. Tu predodžbu treba razbijati ovim putem, izravni kontakt od neprocjenjive je važnosti", smatra Dermot Coffey.
Belgija, Njemačka, Irska i Velika Britanija biraju nastup koji je kombinacija prezentacije po zemljama, zapadnih investitora koji izlažu "best practice" te sastanaka između predstavnika zemalja i potencijalnih investitora.
Srbija kao zvijezda
Iako se još boje, biznismeni su zainteresirani - ispred stolova gotovo svih predstavnika bili su dugački redovi potencijalnih investitora. Nino Prstec, savjetnik iz hrvatske Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), kaže da ni izdaleka, ni nakon četiri sata, nije mogao osobno kontaktirati sa svima koji su to htjeli.
Sve zemlje u prezentaciji u prvi plan stavljaju svoje odnose s EU, blizinu EU te sporazum o Cefti. Neke su rekle da su u NATO-ovu programu Partnerstvo za mir, što je imalo umirujući efekt, a potom su nabrojile komparativne prednosti.
Za Makedoniju su to flat tax i bescarinske zone, za Albaniju jeftina i vrlo mlada radna snaga, za BiH jeftina i kvalificirana radna snaga, a za Srbiju, koja je bila svojevrsna zvijezda konferencije, strateški položaj, jeftina radna snaga i ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom.
Koja je osnovna realna zapreka razvoju poduzetništva, zanimalo je investitore koji su mahom srednji poduzetnici. Uglavnom skup kapital, slažu se predstavnici svih zemalja, nedostatak razvojnih banaka, a ponegdje, kao u Bosni i Hercegovini, i nerazvijena infrastruktura. Dakako, i imidž regije, koja ipak, kako je rekao jedan sudionik, "izvana izgleda mnogo gore nego iznutra".
"Zemlje su različite. Velik je interes za Srbiju, koja se u ekonomiji promatra kao vodeći reformator, kao zemlja puna potencijala", rekao je Dermot Coffey.
"Morate znati da je regija za ove ljude prostor koji vide kad pogledaju mapu, zato Hrvatska mora u prezentaciji napraviti korak dalje. Vaša prednost očito nije jeftina radna snaga, kao u Albaniji ili BiH. Uvjeren sam u to da biste svoju kampanju trebali temeljiti na činjenici da nudite vještine, specijalizacije i znanje. Morali biste atraktivno predstaviti neke sektore, primjerice, telekomunikacijski. Posrijedi mora biti osmišljen pristup koji ima potporu vlade", ustvrdio je Coffey.
Za stolovima na kojima su održani odvojeni sastanci atmosfera je bila različita. "Oni koji su dolazili do nas većinom su se interesirali za nekretnine. Bilo je upita i za druge sektore, primjerice, drvnu industriju, što smo tretirali s dužnom pažnjom, ali nema sumnje da ih najviše zanimaju nekretnine. Biznismenima koji su nas pitali za apartmanizaciju rekli smo da to nije naš prioritet. One, pak, koji žele ulagati u hotele ili golf terene već slijedimo i nastojimo im pružiti svu potrebnu pomoć", rekao nam je Nino Prstec iz APIU-a.
Žele nekretnine
Poslovni ljudi koje zanimaju nekretnine, napomenuo je, nisu postavljali opća, amaterska pitanja, bili su vrlo dobro informirani.
No, velik interes za nekretnine pokazivali su i kad je riječ o Srbiji. "King Sturge, jedna od većih europskih tvrtki za savjetovanje pri poslovanju nekretninama, već je dugo u nas, analizira tržište i jako ih zanima Beograd kao poslovni centar", rekao je nam je jedan srbijanski predstavnik.
"Od industrije, strane biznismene najviše zanimaju metalurgija, kemijska i farmaceutska industrija, a zanima ih i poljoprivreda. Jako se puno pitanja odnosilo na financije i konzalting, baš zato što se Srbija otvara, u zemlji s jedne strane nedostaju neke specifične vještine, a s druge konzultanti žele biti most između zapadnih investitora i domaćeg terena", rekao nam je jedan srbijanski sugovornik.
Umjesto u Turskoj, otvorio pogone u Vojvodini
Za primjer koji je trebao razbiti predrasude o regiji izabran je jedan belgijski ulagač u Vojvodinu. Louis Blocx tamo je prebacio proizvodnju jutenih vreća jer je vrlo povoljno dobio prostor za tvornicu. Kupio je rashodovane strojeve, za koje je sumnjao da e proraditi, ali su "radnici bili tako motivirani" da su ih sami popravili samo da dobiju radno mjesto. "Produktivnost je barem na jednakoj razini kao u nas, vještine izvanredne, a ljudi su spremni raditi prekovremeno, i subotom i nedjeljom", kaže Blocx, koji zapošljava više od tristo ljudi. Usto što je u Vojvodini našao vrlo jeftinu proizvodnju, našao je ondje čak i lokalno tržište za svoje proizvode u tamošnjoj industriji šećera. "Vojvodina je mnogo bliže od Turske, gdje sam prvotno namjeravao ići s proizvodnjom. Ne gubim vrijeme u transportu, ne mogu biti zadovoljniji", objasnio je svoje motive.