Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, dok ulagači prate kvartalne poslovne rezultate kompanija i čekaju poruke s redovne sjednice čelnika Europske središnje banke (ECB).

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,10 posto, na 7.245 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 15.679 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,30 posto, na 6.774 boda.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,25 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju pale između 0,1 i 0,9 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Većina burzi prati jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu su Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina.

Na najvećoj svjetskoj burzi indeksi su pali, premda je većina kompanija izvijestila o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo.

Dosad je više od 190 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je gotovo 83 posto ostvarilo veće zarade nego što se procjenjivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 37,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su početkom listopada očekivali rast od 29,4 posto.

Međutim, polovna izvješća niza velikih proizvođača, kao što su General Motors, General Eletric, 3M i Boeing, pokazala su da su te kompanije suočene s problemima zbog rasta troškova poslovanja i poremećaja u nabavnim lancima.

Ulagači su oprezni i zbog jačanja inflacijskih pritisaka, što bi moglo navesti središnje banke da počnu zaoštravati monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.

Kanadska središnja banka tako je okončala svoj program ′kvantitativnog popuštanja′ prije nego što se procjenjivalo i signalizirala da bi mogla povećati ključne kamatne stope prije nego što se mislilo, već u travnju iduće godine.

To je izazvalo špekulacije i da bi američka središnja banka mogla krenuti tim putem.

Očekuje se da će Fed već na sjednici idućega tjedna objaviti da počinje smanjivati iznos namijenjen kupnji obveznica, a idućeg godine mogao bi povećati ključne kamatne stope, prvi put nakon dvije godine i izbijanja koronakrize.

Većina analitičara smatra da će Fed početi povećavati kamate u drugoj polovici iduće godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.