Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno, pri čemu su indeksi blago pali, dok ulagači čekaju konačno izvješće o poslovnim aktivnostima u eurozoni.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 0,02 posto, na 7.556 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,33 posto, na 14.481 bod, a pariški CAC 0,20 posto, na 6.728 bodova.

Najviše su jutros pale cijene dionica u tehnološkom i industrijskom sektoru, a ulagači su oprezni jer će uskoro biti objavljeno konačno izvješće o PMI indeksu, koje će vjerojatno pokazati da su poslovne aktivnosti u eurozoni u studenome dodatno oslabile.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 1,7 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio 3,7 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,15 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,3 i 4,5 posto. U Južnoj Koreji pale su, pak, 0,6 posto.

MSCI azijski indeks u plusu je zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica u Šangaju i Hong Kongu jer se ulagači nadaju ublažavanju covid mjera, što bi moglo ubrzati rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Podršku tim tržištima pružio je i snažan rast cijena tehnoloških dionica, koje u posljednje vrijeme znatno osciliraju.

No, na ostalim se burzama trguje oprezno, kao i na Wall Streetu u petak, kada su S&P 500 i Nasdaq indeks blago pali.

Pad tih indeksa uslijedio je nakon što je objavljeno da je u studenome broj zaposlenih u SAD-u porastao za 263.000, nešto manje nego mjesec dana prije, ali znatno više nego što se očekivalo.

Pritom se stopa nezaposlenosti zadržala na 3,7 posto, dok je prosječna satnica u privatnom sektoru u studenome porasla za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, više u odnosu na listopad, kada je porasla 4,7 posto.

To pokazuje da su inflacijski pritisci u SAD-u i dalje snažni.

Većina analitičara i dalje očekuje da će američka središnja banka u prosincu povećati kamate za ′samo′ 0,50 postotnih bodova, nakon serije povećanja za 0,75 bodova, no ostaju otvorena pitanja do koje će razine Fed povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.