Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, nakon jučerašnjeg blagog rasta, pa tako prate pad Wall Streeta i azijskih tržišta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, izgubivši jučerašnje dobitke.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,63 posto, na 7.314 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,82 posto, na 13.827 bodova, a pariški CAC 1,01 posto, na 6.408 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,9 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo oko 2,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,8 i 1,5 posto.

Najviše su jutros pale cijene dionica u Japanu nakon što su na posljednjoj sjednici u ovoj godini čelnici središnje japanske banke odlučili olabaviti kontrolu nad prinosima na obveznice.

To je na burzi protumačeno kao prvi korak prema normalizaciji monetarne politike, nakon što se godinama vodila izuzetno poticajna politika kako bi se podržalo gospodarstvo.

Stoga su cijene japanskih dionica oštro pale, dok je tečaj jena prema dolaru snažno porastao.

Kineske su burze, pak, pod snažnim pritiskom zbog rasta broja oboljelih od covida-19, nakon što su vlasti olabavile restriktivne mjere.

Analitičari kažu da bi popuštanje tih mjera trebalo potaknuti rast uspavanog gospodarstva, no u idućih nekoliko mjeseci slijede veliki izazovi jer se očekuje snažan rast broja zaraženih covidom.

Ulagače je jutros razočarala i kineska središnja banka, koja je ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok se očekivalo smanjenje cijene novca kako bi se podržao rast gospodarstva.

I na ostalim burzama u regiji vlada loše raspoloženje jer su na Wall Streetu u ponedjeljak cijene dionica pale četvrti trgovinski dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,5 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,9, a Nasdaq indeks 1,5 posto.

Najveća svjetska burza pod pritiskom je od prošle srijede, kada je američka središnja banka poručila da bi kamate mogle biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

Prema tim procjenama, konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, mogla bi dosegnuti 5,1 posto, dok se prije očekivalo 4,6 posto.

To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.

Nakon povećanja za 0,50 postotnih bodova prošle srijede, ključne kamate kreću se u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci ponešto popuštaju, no prošloga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell poručio da su podaci o inflaciji u listopadu i studenome dobrodošle naznake usporavanja tempa rasta cijena, ali da to nije dovoljno.

A zbog povećanja kamata usporava se rast gospodarstva. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju.

„Postavlja se pitanje hoće li se gospodarstvo mekano prizemljiti ili zaroniti u recesiju? Je li Fed reagirao primjereno?", kaže Melissa Brown, direktorica u tvrtki Applied Research.