Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnog dana, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati nekoliko kompanija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je jučer potonuo 1,5 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,45 posto, na 6.981 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,75 posto, na 15.228 bodova, a pariški CAC 0,80 posto, na 6.312 bodova.

Među najvećim su dobitnicama dionice Deutsche Telekoma i francuskog konglomerata Bouygues, nakon što su te kompanije objavile bolje nego što se očekivalo rezultate u prvom tromjesečju.

Podršku tržištima pružaju i vijesti o spajanjima u sektoru proizvodnje čipova.

A na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,04 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,2 posto, na 28.098 bodova.

Premda niz makroekonomskih podataka ukazuje na daljnji oporavak gospodarstava u regiji, azijski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale treći dan zaredom, nakon objave zapisnika s posljednje sjednice Feda.

Zapisnik je, naime, pokazao da se svi dužnosnici slažu da se američko gospodarstvo brzo oporavlja, ali da je još daleko od ciljeva središnje banke.

No, neki smatraju i to da bi, u slučaju daljnjeg rapidnog rasta gospodarstva, za neko vrijeme trebalo otvoriti raspravu o smanjenju programa otkupa državnih obveznica, koji je pokrenut kako bi se poboljšala likvidnost financijskog sustava i održale niske kamatne stope.

To je zabrinulo ulagače jer to znači da bi uskoro Fed mogao početi smanjivati poticaje koji već godinu dana podržavaju oporavak gospodarstva od koronakrize i rast Wall Streeta.

„Zapravo, to su uglavnom i očekivanja na tržištima. Ulagači očekuju snažnije signale tijekom ljeta, a smanjivanje monetarnih poticaja očekuje se u prosincu. To nam pokazuje u kojem smjeru idemo i trebalo bi ukloniti dio neizvjesnosti s tržišta. Stoga se bilježi blagi rast prinosa na državne obveznice i uspon tečaja dolara", kaže Rob Carnell, ekonomist u ING-u.