STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,42 posto, na 8.648 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,23 posto, na 23.715 bodova, a pariški CAC 0,48 posto, na 7.848 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,1 posto.

Ulagače je na oprez navela odluka Moody′sa od prošloga petka kada je smanjio kreditni rejting SAD-a s Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog proračuna, visokih troškova financiranja i planiranog smanjenja poreza.

Javni dug SAD-a kreće se oko 36.000 milijardi dolara, a mogao bi porasti za još 3.000 milijardi u idućih deset godina jer Republikanci planiraju smanjiti poreze.

Zbog toga su jutros u minusu i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq - između 0,8 i 1,2 posto.

Ministar financija SAD-a Scott Bessent pokušao je ublažiti zabrinutosti ulagača tijekom vikenda u vezi rejtinga, pri čemu je upozorio trgovinske partnere da će im Washington povećati carine, ako ne ponude trgovinske sporazume u ′dobroj vjeri′.

To je ponovno oživjelo strahovanja od carinskog rata.

„Ostaje za vidjeti hoće li 10-postotne recipročne carine - izuzevši Kanadu i Meksiko - ostati ili će za neke zemlje biti povećane. Osim poremećaja zbog samih carina, nesigurnost u vezi trgovinske politike dodatno će usporiti rast gospodarstava", kaže Michael Feroli, ekonomist u JPMorgan banci.