Na europskim burzama u ponedjeljak cijene dionica su oštro pale, nakon što je Grčka u nedjelju na referendumu kazala ′ne′ daljnjim mjerama štednje, zbog čega joj prijeti napuštanje eurozone.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 11,30 sati u minusu 1,2 posto, dok je Euro STOXX indeks 50 vodećih dionica eurozone potonuo 1,7 posto.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na gubitku 0,65 posto, na 6.542 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,30 posto, na 10.917 bodova, a pariški CAC 1,45 posto, na 4.738 bodova.

Pod najvećim su pritiskom dionice banaka, koje su u prosjeku pale 2,1 posto. Pritom su cijene talijanskih banaka Unicredit i Intesa Sanpaolo pale više od 3 posto, dok su dionice španjolskog Santandera, francuske Societe Generale i Deutsche banke pojeftinile oko 2,5 posto.

I dok dio analitičara smatra da je jučerašnji ′ne′ na grčkom referendumu o mjerama štednje, koje su tražili međunarodni kreditora kako bi odobrili novu pomoć toj zemlji, daljnji korak prema izlasku Grčke iz eurozone, dio analitičara smatra da to još nije gotova stvar.

"Tržišta tek moraju biti sasvim uvjerena ili da će izlazna vrata biti otvorena ili da bi proširenje ′zaraze′ moglo biti toliko da bi moglo nepopravljivo narušiti sustav", kaže Neil Williams, ekonomist u fondu Hermes Investment Management.

Grčki premijer Aleksis Ciprasa pozivao je danima na glasovanje "protiv" jer smatra da će time građani ojačati položaj vlade u pregovorima s kreditorima, dok su dužnosnici eurozone poručivali da bi ′ne′ usmjerilo Grčku prema izlaznim vratima iz tog bloka.

Danas će će o grčkom ′ne′ na hitnom sastanku razgovarati francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je za utorak sazvan sastanak europskih lidera kako bi odlučili o idućem potezu u dosad najvećem izazovu za eurozonu otkako je uveden euro.

Danas se, pak, čeka odluka Europske središnje banke (ECB) o tome hoće li grčkim bankama povećati iznos kreditiranja ili ga ostaviti na dosadašnjim razinama.

Grčke banke zatvorene su već tjedan dana jer im je zaprijetio bankrot zbog povećanog povlačenja depozita, a iznos koji građani mogu podići na bankomatima vlada je prošloga tjedna ograničila na 60 eura dnevno.

Dokle god su na snazi ta ograničenja, banke će ostati zatvorene, a grčka središnja banka zatražila je od ECB-a da podigne razina hitne pomoći za likvidnost.

"Sada puno ovisi o tome što će ECB učiniti po pitanju podrške grčkim bankama. A ona ima kapaciteta za sprječavanje širenja zaraze", kaže Antonin Jullier, direktor trgovanja u Citi banci.

Ulagači se, naime, plaše da bi zbog rizika od izlaska Grčke iz eurozone mogli porasti i prinosi na državne obveznice ostalih prezaduženih članica eurozone, što bi im povećalo cijenu zaduživanja i tako otežalo financijsku situaciju.

"Iz perspektive tržišta, imamo uravnotežen pogled da su rizici od proširenja ′zaraze′ ograničeni. Postoji prostor za daljnje pregovore Grčke i kreditora, no govorimo satima i danima, a ne tjednima", kaže Bill Street, direktor u tvrtki State Street Global Investors.

Smatra i da bi pregovorima mogla pridonijeti ostavka grčkog ministra financija Janisa Varufakisa, koji je u sukobu s nekim ministrima članica eurozone.

I na Wall Streetu se danas očekuje pad cijena dionica, s obzirom da su terminski indeksi trenutačno u minusu oko 0,7 posto.