Cijene nafte poskočile su u petak na međunarodnim tržištima prema 91 dolar, signalizirajući strahovanja ulagača da bi se rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao otegnuti, uz presušivanje opskrbe s Bliskog istoka zbog blokade Hormuškog tjesnaca.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 5,45 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 90,86 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 7,32 dolara i stajao je 88,33 dolara.

Tržišta je pred kraj tjedna preplavio strah da bi se rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao protegnuti na dulje vremensko razdoblje.

SAD i Izrael napali su Iran prošle subote, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev. Iranska vojska objavila je u srijedu da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit tankerima iz SAD-a i europskih zemalja.

Brojni tankeri usidreni su s obje strane tjesnaca, a osiguravatelji su zbog napada na nekoliko brodova povukli pokriće za ratni rizik.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove, naznačivši i moguću vojnu pratnju u njihovom tranzitu kroz tjesnac.

Kako bi zakočio rast cijena, SAD je u četvrtak Indiji izdao 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte. Trenutno je u tankerima u azijskim vodama uskladišteno najmanje 9,5 milijuna barela ruske nafte, procjenjuje Bloomberg.

Dozvola bi mogla nakratko ublažiti pritisak na tržište, ali neće riješiti problem, upozoravaju analitičari ING-a Warren Pattersson i Ewa Manthey.

"Cijene će krenuti neprekinutom silaznom putanjom tek kada nafta ponovo krene kroz Hormuški tjesnac", ističu.

Skok cijena upućuje na zaključak ulagača da eventualne isporuke alternativnim pravcima ne mogu nadoknaditi blokirani tranzit.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti pet milijuna barela dnevno cjevovodom, ali Hormuškim tjesnacem prolazi 20 milijuna barela dnevno.

Drugi dobavljači, poput onih u SAD-u koji naftu vade iz škriljaca, ne mogu isporučiti dovoljno barela, a i treba im vjerojatno šest mjeseci do godinu dana da ih plasiraju na tržište, upozoravaju Manthey i Pattersson.

Dugotrajni zastoj u opskrbi s Bliskog istoka vjerojatno će zahtijevati koordinirane mjere vlada i otpuštanje nafte iz strateških rezervi kako bi se premostilo razdoblje do završetka poremećaja, procjenjuju analitičari ING-a.

Kina je u takvim uvjetima naložila rafinerijama da obustave izvoz dizela i benzina. U 2025. izvezle su osam milijuna tona benzina i 6,7 milijuna tona dizela i prijeti opasnost da će i druge zemlje slijediti kineski primjer, upozoravaju.

Trump je pak u petak još i ′podigao temperaturu′, rekavši da od Irana očekuje "bezuvjetnu predaju".

Iranska Revolucionarna garda objavila je pak poslijepodne da je napala američke oružane snage u zračnim bazama Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Ali Al Salem u Kuvajtu, izvijestila je Al Jazeera, citirajući iranske državne medije.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio skuplji za 7,23 dolara i stajao je 90,1 dolar.