Na azijskim burzama u ponedjeljak su cijene dionica snažno porasle jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo pokazatelji s američkog tržišta rada, dok je cijena nafte skliznula nedaleko najnižih razina u dva mjeseca.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u plusu više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,9 i 1,7 posto.

Zahvaljujući tome, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 1,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u mjesec dana.

Azijske ulagače ohrabrio je snažan skok cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon boljih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada, što pokazuje da se rast najvećeg svjetskog gospodarstva ubrzao nakon usporavanja u prvom tromjesečju.

U lipnju je broj novih radnih mjesta u SAD-u porastao za 287 tisuća, najviše u posljednjih osam mjeseci, dok se očekivalo 175 tisuća.

Nakon što su slabi podaci za svibanj, kada je broj zaposlenih porastao za samo 11 tisuća, izazvali sumnje u oporavak gospodarstva, novi su podaci pokazali da se rast ipak ubrzao.

Unatoč snažnom rastu zapošljavanja, analitičari smatraju da taj podatak ipak nije dovoljan da bi naveo američku središnju banku Fed na povećanje kamata, što predstavlja još jedan vjetar u leđa tržištima dionica.

Najviše je jutros skočio tokijski Nikkei indeks jer je ulagače oraspoložila i pobjeda koalicije premijera Shinzo Abea na izborima za gornji dom parlamenta, što jamči nastavak vrlo poticajne gospodarske politike.

Doduše, ta politika monetarnih i fiskalnih poticaja, nazvana i ′Abenomija′, ni nakon niza godina nije polučila očekivane rezultate - snažniji rast gospodarstva i inflacije - no ulagači na tržištima dionica pozdravljaju nastavak politike jeftinog novca i proračunskih poticaja gospodarstvu.

"Abeova pobjeda potaknula je raspoloženje investitora, a stranim ulagačima predstavlja signal da će se njegove politike nastaviti", kaže Hikaru Sato, analitičar u tvrtki Daiwa Securities.

Ulagači očekuju i poticajne mjere britanske središnje banke, koja zasjeda ovoga tjedna. Očekuje se smanjenje ključnih kamatnih stopa kako bi se spriječilo slabljenje tamošnjeg gospodarstva nakon što su Britanci prošloga mjeseca izglasali izlazak iz Europske unije.

Moguće je, kažu analitičari, da će britanska središnja banka proširiti i program otkupa državnih obveznica, koji je uvela za financijske krize.

Pitanje je samo, kažu analitičari, hoće li Bank of England nove mjere uvesti veća sada ili na sjednici u kolovozu. Mnogi smatraju da treba hitno intervenirati, s obzirom na pad potrošnje i raspoloženja Britanaca te prvih naznaka slabosti tamošnjeg gospodarstva nakon odluke o ′Brexitu′.

"Ishod referenduma u Britaniji izazvao je priličan šok za svjetsko gospodarstvo. Uveo je visoku dozu nesigurnosti po pitanju budućnosti Europe i otvorio pitanja u vezi globalizacije", kaže Christian Keller, ekonomist u Barclays banci.

A na valutnim se tržištima tečaj britanske funte jutros stabilno kreće oko 1,2950 dolara, nakon što je od ′Brexita′ funta izgubila oko 13 posto vrijednosti prema dolaru. Prošloga je tjedna zaronila i na samo 1,2798 dolara, najnižu razinu od 1985. godine.

I euro je jutros stabilan u odnosu na američku valutu, pa mu se cijena kreće oko 1,1050 dolara, koliko je iznosila i u petak na zatvaranju tržišta.

U odnosu, pak, na japansku valutu, dolar je blago ojačao na 100,70 jena, dok je u petak vrijedio 100,50 jena.

A na tržištima sirovina tjedan je počeo daljnjim padom cijena nafte, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 7 posto zbog slabosti potražnje, a povećanja ponude.

Jutros je na londonskom tržištu cijena barela pala za 40-ak centi, na 46,37 dolara, nedaleko najniže razine u dva mjeseca, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 45 centi, na 44,96 dolara.