- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
NOVI ZAKONIObjavljeno: 25.09.2019
20 posto veća mirovina i otpremnina onima koji će raditi 5 godina dulje
Podijeli sadržaj: | ||||
Tko bude radio pet godina dulje, imat će 20,4 posto veću mirovinu, a može lako izvući i dodatni novac od poslodavca.
Uspjeh sindikalne incijative koja je prikupila više od 750.000 potpisa protiv rada do 67. godine ne samo da je natjerao Vladu na povlačenje nego bi mogao donijeti i nevjerojatnu novu pogodnost radnicima.
Vlada je pod pritiskom u hitnu proceduru pustila cijeli paket zakona kojim se regulira odlazak u mirovinu sa 65 godina, ali ključna razlika je da su ostavili i odredbu da onaj tko želi, može raditi i do 68. godine. Dosad je za rad iznad 65. godine bio potreban konsenzus radnika i njegova poslodavca. Ako se ne mogu dogovoriti, radnik bi otišao u svoju mirovinu, a poslodavac zaposlio nekog mlađeg.
Ali izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi mladi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika. I to tako da bi nakon 65. godine mogli otići u svoju redovnu mirovinu, a još će dobiti i otpremninu. Ako ostanu raditi do 68. godine, mogu u ekstremnom slučaju provesti i većinu od te tri godine na bolovanju. Sve bi trebao platiti poslodavac, a država neće imati nikakav trošak.
Poslodavci su ogorčeni takvom odredbom, a sindikati kažu da su poslodavci dosad tjerali radnike na njihovu štetu u prijevremenu mirovinu, pa će sad biti ispravljena nepravda.
Ugovor prestaje tek u 68. godini
No svakako da u ovom trenutku radnik sa 65 godina života i 15 godina staža ide u mirovinu bez ikakve otpremnine. A ako ostanu zakonske izmjene koje je predložila Vlada, trebao bi dobiti dodatni novac.
Kako je do toga došlo? Vlada je po novom propisala da se u mirovinu ide sa 65 godina, ali u tim godinama radniku ne prestaje odmah vrijediti i ugovor o radu, kao dosad. Ako radnik želi, može ostati raditi do 68. godine. Ako i poslodavac treba radnika, sve je u redu. Ali ako poslodavac ne želi radnika, onda tu nastaje problem za poslodavca.
I danas je radnik mogao ostati do 67. godine, ali samo ako je takav dogovor poslodavca i radnika. Ugovor je prestajao u 65. godini. Sad odlučuje samo radnik, a ugovor o radu automatizmom se prekida tek sa 68 godina života radnika. To znači da, ako poslodavac želi da radnik ode sa 65 godina, mora raskinuti ugovor, a to podrazumijeva otpremnine i sve druge troškove koji bi mogli nastati. Jer radnik ne mora prihvatiti otpremninu koja je predložena, a tad su moguć i sudski postupci - upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavavaca (HUP).
Dakle, potpuno pojednostavljeno: Dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu.
Naravno da su u tom slučaju moguće zlouporabe. Ali ipak, uglavnom puno jače ugovore imaju oni koji rade u državnoj i javnoj službi nego kod privatnika. Vlada pokušava smanjiti broj zaposlenih i prirodnim odljevom, a sad to više neće moći bez dodatnog troška. Svaki službenik koji bi ostao i ne želi u mirovinu sa 65 godina morat će dobiti i otpremninu.
To će biti ogroman trošak i za državu. Apeliramo da se ta odredba, koje nema nigdje u svijetu, izmijeni. Mi ne želimo tjerati radnike u mirovinu, ali želimo da se o duljem radu suglase i radnik i poslodavac - kaže Majetić.
Zlouporabe bolovanja
Ali ni tu nije kraj nelogičnostima u ovom paketu zakona, upozorava Majetić.
Ako je radnik na bolovanju, prva 42 dana su na trošak poslodavca. A nakon toga trošak preuzima država.
Ali nakon 65. godine država više ne plaća niti dan bolovanja nego je sve na trošak poslodavca. Ako se već to mijenja i dopušta rad do 68. godine, onda bi trebalo izmijeniti i zakon tako da država sudjeluje u tim troškovima, drže poslodavci.
Inače vam se zaista može dogoditi da netko bude na dugotrajnom bolovanju jer mu je to isplativije nego da prima mirovinu, a sve snosi poslodavac - zaključuje Majetić.
Vlada je inače izmjenama zakona odlučila i smanjiti kažnjavanje radnika ako idu u prijevremenu mirovinu. Prije sakupljanja potpisa za referendum, pet godina prijevremenog umirovljenja su kažnjavali stalnim umanjenjem mirovine za 18 posto. Sad to opet vraćaju na 12 posto. S druge strane, oni koji rade dulje za svaki mjesec mogu dobiti 0,34 posto višu mirovinu, što za pet godina znači 20,4 posto višu mirovinu.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mu nije jasan stav poslodavaca i njihova pobuna protiv predloženih izmjena. Pogotovo jer su oni sami zagovarali rad do 67. godine, ali je i čitav niz njih, kaže, tjerao radnike u prijevremene mirovine jer im više nisu trebali.
I sad su poslodavci nudili otpremnine da radnici iznad 60 odu u mirovinu. Time su oni trajno imali niža primanja u mirovini. A onda su ih poslodavci uzimali na pola radnog vremena sa znatno manjim pravima radnika. Oni bi zadržali radnika kad im se svidi, a ne kad ne bi.
Sever: Moraju platiti
Kad je dulji rad u potpunosti išao na teret radnika, onda su na to gledali blagonaklono, sad kad i oni trebaju sudjelovati, onda nisu za njega. Poslodavci bi trebali, po meni, uz otpremnine uplaćivati i u posebni fond iz kojeg bi se onda kompenzirala radniku kojeg su otjerali u mirovinu trajno umanjena primanja - kaže Sever.
Što se tiče bolovanja, sindikalac također kaže da poslodavci bezrazložno paničare jer je ministar Josip Aladrović obećao izmijeniti i taj zakon.
To moraju uskladiti da država sudjeluje i u trošku bolovanja radnika koji ostaju raditi do 68. godine - kaže Sever.
Pitali smo za komentar ovih kritika Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, no nismo dobili konkretan odgovor na zamjerke poslodavaca što se tiče otpremnina. Citirali su nam trenutačne zakone, kad radnik ima pravo na otpremninu, ali bez ulaženja u novi moment, koji su sami predložili: da ugovor o radu po njihovom prijedlogu prestaje u 68. godini.
S druge strane, potvrdili su da će biti izmijenjen zakon o zdravstvenom osiguranju koji regulira bolovanje. Ali nisu odgovorili koliko država planira sudjelovati u trošku bolovanja zaposlenih starijih od 65 godina koji su odlučili raditi.
Uspjeh sindikalne incijative koja je prikupila više od 750.000 potpisa protiv rada do 67. godine ne samo da je natjerao Vladu na povlačenje nego bi mogao donijeti i nevjerojatnu novu pogodnost radnicima.
Vlada je pod pritiskom u hitnu proceduru pustila cijeli paket zakona kojim se regulira odlazak u mirovinu sa 65 godina, ali ključna razlika je da su ostavili i odredbu da onaj tko želi, može raditi i do 68. godine. Dosad je za rad iznad 65. godine bio potreban konsenzus radnika i njegova poslodavca. Ako se ne mogu dogovoriti, radnik bi otišao u svoju mirovinu, a poslodavac zaposlio nekog mlađeg.
Ali izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi mladi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika. I to tako da bi nakon 65. godine mogli otići u svoju redovnu mirovinu, a još će dobiti i otpremninu. Ako ostanu raditi do 68. godine, mogu u ekstremnom slučaju provesti i većinu od te tri godine na bolovanju. Sve bi trebao platiti poslodavac, a država neće imati nikakav trošak.
Poslodavci su ogorčeni takvom odredbom, a sindikati kažu da su poslodavci dosad tjerali radnike na njihovu štetu u prijevremenu mirovinu, pa će sad biti ispravljena nepravda.
Ugovor prestaje tek u 68. godini
No svakako da u ovom trenutku radnik sa 65 godina života i 15 godina staža ide u mirovinu bez ikakve otpremnine. A ako ostanu zakonske izmjene koje je predložila Vlada, trebao bi dobiti dodatni novac.
Kako je do toga došlo? Vlada je po novom propisala da se u mirovinu ide sa 65 godina, ali u tim godinama radniku ne prestaje odmah vrijediti i ugovor o radu, kao dosad. Ako radnik želi, može ostati raditi do 68. godine. Ako i poslodavac treba radnika, sve je u redu. Ali ako poslodavac ne želi radnika, onda tu nastaje problem za poslodavca.
I danas je radnik mogao ostati do 67. godine, ali samo ako je takav dogovor poslodavca i radnika. Ugovor je prestajao u 65. godini. Sad odlučuje samo radnik, a ugovor o radu automatizmom se prekida tek sa 68 godina života radnika. To znači da, ako poslodavac želi da radnik ode sa 65 godina, mora raskinuti ugovor, a to podrazumijeva otpremnine i sve druge troškove koji bi mogli nastati. Jer radnik ne mora prihvatiti otpremninu koja je predložena, a tad su moguć i sudski postupci - upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavavaca (HUP).
Dakle, potpuno pojednostavljeno: Dovoljno je da radnik koji ima 65 godina i uvjete za mirovinu samo izrazi želju da bi radio i, ako ga poslodavac ne želi, mora dobiti otpremninu.
Naravno da su u tom slučaju moguće zlouporabe. Ali ipak, uglavnom puno jače ugovore imaju oni koji rade u državnoj i javnoj službi nego kod privatnika. Vlada pokušava smanjiti broj zaposlenih i prirodnim odljevom, a sad to više neće moći bez dodatnog troška. Svaki službenik koji bi ostao i ne želi u mirovinu sa 65 godina morat će dobiti i otpremninu.
To će biti ogroman trošak i za državu. Apeliramo da se ta odredba, koje nema nigdje u svijetu, izmijeni. Mi ne želimo tjerati radnike u mirovinu, ali želimo da se o duljem radu suglase i radnik i poslodavac - kaže Majetić.
Zlouporabe bolovanja
Ali ni tu nije kraj nelogičnostima u ovom paketu zakona, upozorava Majetić.
Ako je radnik na bolovanju, prva 42 dana su na trošak poslodavca. A nakon toga trošak preuzima država.
Ali nakon 65. godine država više ne plaća niti dan bolovanja nego je sve na trošak poslodavca. Ako se već to mijenja i dopušta rad do 68. godine, onda bi trebalo izmijeniti i zakon tako da država sudjeluje u tim troškovima, drže poslodavci.
Inače vam se zaista može dogoditi da netko bude na dugotrajnom bolovanju jer mu je to isplativije nego da prima mirovinu, a sve snosi poslodavac - zaključuje Majetić.
Vlada je inače izmjenama zakona odlučila i smanjiti kažnjavanje radnika ako idu u prijevremenu mirovinu. Prije sakupljanja potpisa za referendum, pet godina prijevremenog umirovljenja su kažnjavali stalnim umanjenjem mirovine za 18 posto. Sad to opet vraćaju na 12 posto. S druge strane, oni koji rade dulje za svaki mjesec mogu dobiti 0,34 posto višu mirovinu, što za pet godina znači 20,4 posto višu mirovinu.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da mu nije jasan stav poslodavaca i njihova pobuna protiv predloženih izmjena. Pogotovo jer su oni sami zagovarali rad do 67. godine, ali je i čitav niz njih, kaže, tjerao radnike u prijevremene mirovine jer im više nisu trebali.
I sad su poslodavci nudili otpremnine da radnici iznad 60 odu u mirovinu. Time su oni trajno imali niža primanja u mirovini. A onda su ih poslodavci uzimali na pola radnog vremena sa znatno manjim pravima radnika. Oni bi zadržali radnika kad im se svidi, a ne kad ne bi.
Sever: Moraju platiti
Kad je dulji rad u potpunosti išao na teret radnika, onda su na to gledali blagonaklono, sad kad i oni trebaju sudjelovati, onda nisu za njega. Poslodavci bi trebali, po meni, uz otpremnine uplaćivati i u posebni fond iz kojeg bi se onda kompenzirala radniku kojeg su otjerali u mirovinu trajno umanjena primanja - kaže Sever.
Što se tiče bolovanja, sindikalac također kaže da poslodavci bezrazložno paničare jer je ministar Josip Aladrović obećao izmijeniti i taj zakon.
To moraju uskladiti da država sudjeluje i u trošku bolovanja radnika koji ostaju raditi do 68. godine - kaže Sever.
Pitali smo za komentar ovih kritika Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, no nismo dobili konkretan odgovor na zamjerke poslodavaca što se tiče otpremnina. Citirali su nam trenutačne zakone, kad radnik ima pravo na otpremninu, ali bez ulaženja u novi moment, koji su sami predložili: da ugovor o radu po njihovom prijedlogu prestaje u 68. godini.
S druge strane, potvrdili su da će biti izmijenjen zakon o zdravstvenom osiguranju koji regulira bolovanje. Ali nisu odgovorili koliko država planira sudjelovati u trošku bolovanja zaposlenih starijih od 65 godina koji su odlučili raditi.
Izvor: 24sata.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 16:00 | 2799,37 | -3,94 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 19.04. 16:00 | 1698,51 | 1,11 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 16:00 | 1846,43 | 1,21 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 15:54 | 1883,43 | 4,15 |
0,22 |
|
CROBISTR* | 19.04. 16:31 | 172,9705 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 19.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
165.386,50 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
112.780,20 € |
ATPL | 44,10 € |
2,56% |
80.061,90 € |
ERNT | 207,00 € |
-0,48% |
67.333,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
52.721,00 € |
KODT2 | 1.380,00 € |
-3,50% |
51.780,00 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
48.625,20 € |
ADRS | 84,00 € |
0,00% |
40.152,00 € |
JDOS | 460,00 € |
-4,17% |
39.164,00 € |
KODT | 1.440,00 € |
-0,69% |
28.880,00 € |
Redovni dionički promet: | 849.033,89 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 1.999.035,89 € |