Microsoft je ovoga tjedna razveselio investitore koji očajnički traže nešto veće prinose na obveznice s petim najvećim korporativnim zaduženjem u povijesti. Kako pišu američki mediji, tehnološki div plasirao je seriju obveznica ukupne vrijednosti gotovo 20 milijardi dolara, točnije 19,75 milijardi dolara. Prema tvrdnjama upućenih izvora, investitori su Microsoftu ponudili 2,5 puta više novca, odnosno 50 milijardi dolara.

Golem interes ne treba čuditi s obzirom na to da su Microsoft i Johnson & Johnson jedine dvije preostale američke kompanije koje su uspjele sačuvati vrhunski AAA rejting. Prikupljenih 20 milijardi dolara iskoristit će se za financiranje 26 milijardi dolara vrijednog preuzimanja profesionalne društvene mreže LinkedIn, koje je dogovoreno u lipnju. Podsjetimo, ta je akvizicija dio Microsoftovih napora da se revitalizira rast kompanije pod palicom izvršnog direktora Satye Nadelle.

Nove Microsoftove obveznice izdane su u sedam rokova dospijeća, od tri do 40 godina. Najveći interes vladao je za obveznice s dospijećem od 10 i 30 godina, piše Financial Times. Četiri milijarde dolara vrijedne 10-godišnje obveznice nude prinos od 90 baznih bodova iznad prinosa na američke državne obveznice istog dospijeća, odnosno 2,42 posto. Obveznica koja dospijeva za tri desetljeća investitorima će godišnje donositi 3,73 posto ili pet baznih bodova više od referentne vrijednosti.

Inače, američko obvezničko tržište nudi nešto više prinose nakon što je monetarna politika Europske središnje banke i Banke Japana prinose "zabila" u negativno područje.

Podaci američke banke Wells Fargo pokazuju da su tijekom ove godine inozemni investitori kupili američkih korporativnih obveznica s investicijskim rejtingom za 73 milijardi dolara. - Američko tržište jedno je od posljednjih koja nude još kakav-takav prinos - ističe Dan Mead, direktor investicijskog bankarstva u Bank of America Merrill Lynch. Međutim, upravo je takva politika središnjih banaka rezultirala iznimno jeftinim novcem koji je za investicije iskoristio i Microsoft.

Pregled najvećih 10 korporativnih obvezničkih izdanja ikad pokazuje da je njih šest realizirano tijekom ove i prošle godine. Samo jedno zaduženje plasirano je 2009. godine kada je švicarska farmaceutska kompanija Roche prikupila 16 milijardi dolara.

Inače, titulu najvećeg zaduženja neprijeporno drži američki telekomunikacijski div Verizon koji je prije tri godine prikupio 49 milijardi dolara u osam tranši, s dospijećem između tri i 30 godina. O veličini zaduženja dovoljno govori podatak da je u to vrijeme bilo jednako ukupnom dugu Slovačke.

Kao i Microsoft, i Verizon je prikupljeni novac iskoristio za financiranje akvizicije, odnosno kupnje 45-postotnog udjela u bežičnom operateru Verizon Wirelessu koji je prodavao britanski Vodafone. Koliko je novac u tri godine postao jeftiniji pokazuje i podatak da je Verizon tada ponudio prinos na 10-godišnju obveznicu od 5,15 posto, 113 posto više nego što je ponudio Microsoft.

Jeftin novac ove je godine iskoristilo još nekoliko svjetskih kompanija, poput Applea, Walta Disneya ili Teve. Microsoftovo zaduženje podiglo je ljestvicu ovogodišnjih korporativnih izdanja u SAD-u iznad 500 milijardi dolara, nešto niže nego prošle godine. Međutim, duga prvoklasnih dužnika vrlo je malo, tek 64 milijarde dolara, pokazuju podaci Barclaysa.