Nakon što je Erste banka u prosincu prošle godine dala razočaravajuću ponudu od 103 milijuna eura za preuzimanje jedine važne preostale državne banke, odnosno Hrvatske poštanske banke, iz Vlade su poručili da neće forsirati novu brzu privatizaciju.

Agrarna razvojna banka

Činilo se da je tako privatizacija HPB-a odgođena za neka vremena u daljoj budućnosti, uz malu ogradu iz Kukuriku koalicije prema kojoj će možda ipak razmisliti o prodaji HPB-a čisto zbog toga da bi spriječili HDZ da ponovno napravi štetu u HPB-u ako ponovno preuzmu vlast. I dok su iz HDZ-a već doista počeli stizati prijedlozi da se HPB više koristi kao agrarna razvojna banka, a manje prava komercijalna institucija, ipak su iznova oživjele priče o obnovi procesa privatizacije HPB-a.

Iz vrlo uvjerljivih izvora doznali smo da je Erste iznova počeo lobirati za mogućnost kupnje HPB-a. Valja podsjetiti da su u neobvezujućoj ponudi istaknuli 27 milijuna eura višu cijenu od konačno ponuđene, što znači da su bili spremni platiti osjetno više. Dobro upućeni komentiraju kako su možda procijenili da je država toliko gladna novca da će pristati na gotovo svaku ponudu, pa tako i onu od 103 milijuna. Usto su tražili i jamstva da neće snositi teret novih rezervacija za nove možebitne novootkrivene loše kredite HPB-a, što bi se sasvim sigurno dogodilo s obzirom na neprekinute recesijske trendove.

Valja podsjetiti da je jedan od ključnih povijesnih poteza Petra Radakovića, predsjednika uprave Erstea u Hrvatskoj, bila odluka o preuzimanju Riječke banke kada su je u probleme dovele makinacije njezina deviznog dilera Eduarda Nodila. Ta kupnja dovela je Erste na poziciju treće hrvatske banke, a sada se računalo da će kupnjom HPB-a Erste hrabro oteti PBZ-u poziciju druge banke po veličini. U kuloarima već dulje ide i priča o Ersteovu interesu za kupnju hrvatskog i srpskog dijela Hypo Alpe-Adria banke, što bi predstavljalo još važnije preslagivanje odnosa snaga na hrvatskom tržištu.

Uz Erste, tvrde dobro upućeni bankarski krugovi, znatniji interes za HPB sada pokazuje i velika ruska državna banka Sberbank koja je već ušla na hrvatsko tržište kupnjom relativno male Volksbanke.

Navodno je ta golema ruska banka u trenutku finalizacije propale privatizacije HPB-a bila zatečena nespremna zbog internih procesa. Inače, zbog svoje ambicioznosti i moći potpuno je logično očekivati da će Sberbanka htjeti povećati udio na hrvatskom bankarskom tržištu. Kod samog ulaska već su poprilično promijenili odnose prema važnim hrvatskim korporativnim klijentima. Nekima od njih pomogli su u izlasku na veliko rusko tržište.

Stvaranje konzorcija

Trenutačno je nejasno hoće li hrvatski Adris, koji upravo finalizira kupnju Croatia osiguranja, imati dovoljno koncentracije i volje da oživi ideju stvaranja velikog domaćeg bankarsko-osiguravateljskog konzorcija tako što bi preko Croatia osiguranja preuzeo HPB. Sasvim je sigurno da za tako nešto imaju financijskih kapaciteta, ali je navodno ozbiljno pitanje hoće li se ponajprije posvetiti procesu restrukturiranja Croatia osiguranja.