Negativni tržišni trendovi, ali i povlačenje sredstava ulagatelja prouzročili su zaustavljanje višegodišnjeg trenda rasta sektora financijskih usluga koji je na kraju ožujka 2020. činio 30,8 % ukupnog domaćeg financijskog sustava, odnosno 50,8 % bruto domaćeg proizvoda. No, sentiment na financijskim tržištima djelomično se oporavio u travnju i svibnju 2020., pokazuju podaci objavljeni u najnovijem broju publikacije „Makroprudencijalni skener rizika", u izdanju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Inicijalni efekt pandemije na sektor financijskih usluga

Negativna tržišna kretanja u prvom tromjesečju 2020. smanjila su neto imovinu mirovinskih fondova za 3,6 posto u odnosu na kraj 2019. To je smanjenje najvećim dijelom nadoknađeno već u drugom tromjesečju (rast od 4 posto u odnosu na kraj ožujka) pod utjecajem djelomičnog oporavka cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima i stabilnog neto priljeva sredstava.

S obzirom na strukturu ulaganja i materijalizirane tržišne rizike ponajprije u vidu značajnih korekcija cijena dionica, u prvom kvartalu 2020. kod investicijskih fondova najviše su pali prinosi dioničkih fondova (- 13,7 posto) čime je u cijelosti poništen relativno visok rast prinosa ostvaren u 2019. godini. Ipak, analiza prinosa na godišnjoj razini, u usporedbi s lipnjem 2019., otkriva da su negativne prinose u jednogodišnjem razdoblju ostvarili samo dionički (-5,2 posto) i novčani fondovi (-0,7 posto), dok su prinosi mješovitih, obvezničkih i ostalih fondova na godišnjoj razini blago porasli, redom za 0,2 posto, 0,4 i 0,9 posto. Stoga profitabilnost investicijskih fondova u trenutačnim okolnostima i dalje nije značajnije ugrožena.

Domaće dioničko tržište zabilježilo je pak snažniju korekciju u odnosu na druga usporediva tržišta u iznosu 20-ak postotnih bodova u ožujku 2020. Blagi oporavak od osam postotnih bodova ostvaren je u travnju i svibnju. Iako je pala vrijednost većine dionica, na tržištu je došlo do raslojavanja cijena prema djelatnostima. Tako su dionice iz djelatnosti prehrane zabilježile relativno blažu korekciju u odnosu na ostale djelatnosti kojima je dionička vrijednost u prosjeku smanjena od 20 do 30 posto. Raslojavanje je vidljivo i tijekom oporavka u travnju i svibnju kada su se cijene u djelatnosti građevinarstva u potpunosti oporavile od inicijalnog šoka. S druge strane, cjenovni oporavak turističkih dionica bitno je sporiji s obzirom na njihovu direktnu pogođenost pandemijom te neizvjesnost rezultata turističke sezone.

I dok se eskalacija pandemije gotovo odmah prelila na financijska tržišta te umanjila vrijednost imovine fondova, segment osiguranja i leasinga može očekivati materijalizaciju posljedica koronakrize s određenim vremenskim odmakom pri čemu će one značajno ovisiti o razvoju makroekonomske situacije. No, to ne bi trebalo dovesti u pitanje solventnost društava za osiguranje s obzirom na visoke kapitalne amortizere, posebice na razini cijelog tržišta. Sistemski poremećaji likvidnosti se ne očekuju s obzirom na visoke zalihe likvidnosti na razini sustava, ali i razmjernu ujednačenost ročnost imovine i obveza te povoljnu sekundarnu likvidnost državnih obveznica koju potpomaže i središnja banka putem aukcijskih otkupa.

Usporavanje gospodarskih aktivnosti i smanjenje primanja klijenata smanjit će profitabilnost društava, posebno osiguravatelja i to ponajprije kroz smanjenje premija, a uslijed potencijalnog povećanja zahtjeva za prijevremenim raskidom ugovora te posebice kroz pad novougovorene premije životnih osiguranja, što je već vidljivo u podacima za svibanj 2020. godine. Očuvanje predkrizne profitabilnosti leasing društava bit će veoma izazovno u nastavku godine. Najveći dio dobiti leasing društva ostvaruju po osnovi prihoda od operativnog leasinga, a za koji je izgledno da će u ostatku godine biti značajno smanjen s obzirom na usporavanje gospodarstva.

Iako globalna kriza uzrokovana koronavirusom nije zaobišla domaći sektor financijskih usluga, funkcioniranje sektora u proteklom razdoblju nije bilo ugroženo, zahvaljujući kombinaciji snažnih početnih kapitalnih i likvidnosnih pozicija subjekata, relativno konzervativnom profilu izloženosti rizicima te pravovremenim reakcijama regulatora.

Sektor kućanstava najznačajniji je udjelničar sektora financijskih usluga, što dodatno naglašava značaj potrošačkog sentimenta za efektivno funkcioniranje sektora. Stoga je za očuvanje financijske stabilnosti izuzetno važna pravovremena i transparentna komunikacija regulatora vezana za otpornost sustava kako bi se potencijalno spriječila moguća panična reakcija u slučaju nastupa dodatnog poremećaja na tržištima. U trenutnim okolnostima značajnih neizvjesnosti nakon materijalizacije sistemskog rizika koja se već odrazila na otpornost financijskog sustava raste važnost utvrđivanja dostatnosti amortizera sustava da podnesu moguće buduće šokove. Imajući u vidu sve veći značaj sektora financijskih usluga za očuvanje financijske stabilnosti cijelog sustava, iznimno je važno konzervativno procijeniti efekte ove krize na stabilnost sektora financijskih usluga u nastavku godine.

Simulacija potencijalnih efekata koronakrize na stabilnost sektora financijskih usluga prikazuje veličinu izloženosti sektora financijskih usluga eventualnom dodatnom sistemskom šoku u drugoj polovici godine. Čak i u najkonzervativnijem scenariju koji pretpostavlja smanjenje dodane vrijednosti domaćeg gospodarstva od -14,9 %, gubitak investicijskog kreditnog rejtinga državnih obveznica te malo vjerojatni intenzitet korekcija na dioničkom tržištu, veličina procijenjenih gubitaka fondova u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini, dok bilance društava za osiguranje apsorbiraju proizvedeni šok na financijskim tržištima.

Time se dodatno naglašavaju diversifikacijske prednosti koje omogućuju fondovi, a koje do punog izražaja dolaze u stresnim okolnostima, ali i relativnu stabilnost društava za osiguranje koja postaju sve zastupljeniji segment financijskog tržišta.

Publikacija „Makroprudencijalni skener rizika" pruža uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. Time se doprinosi boljem razumijevanju sistemskih rizika, posebno u segmentu identificiranja ranjivosti kao i kanala širenja rizika, potiče na planiranje aktivnosti i mjera koje pružaju odgovarajuću zaštitu od posljedica materijalizacije tih rizika i pridonosi većem povjerenju u financijski sustav te jačanju otpornosti sustava na šokove.