Navedena misao potaknula nas je da istaknemo važnost financijske pismenosti kao odrednice kvalitete našeg života u budućnosti. Osvješćivanje navedene činjenice na vrijeme može značajno odrediti našu budućnost.

Upravljanje osobnim financijama u današnje je vrijeme postalo sve izazovnije. Globalizacija i tehnološke inovacije otvorile su vrata brzom razvoju i učestalim novitetima u vidu raznih proizvoda i usluga, a nama nametnule nužnost brzog donošenja znatno većeg broja financijskih odluka na dnevnoj razini.

Osvješćivanje o važnosti edukacije

Financijsko obrazovanje postalo je neophodno zbog brzog razvoja financijskog tržišta i demografskih promjena. Hrvatsko financijsko tržište također prati razvojni trend svjetskog financijskog tržišta te iako je udjelom u svjetskom tržištu manje značajno, za razvoj i napredak hrvatskog gospodarstva ima značajnu ulogu. Kako bi se iskoristio puni potencijal tržišta, kako cjelokupno, tako i za svakog pojedinca, tržište je potrebno poznavati i razumjeti te se stoga kao temelj uspješnog sudjelovanja na financijskom tržištu podrazumijeva određena razina financijske pismenosti. Financijska pismenost definira se kao kombinacija informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje kvalitetnih financijskih odluka i važna je stavka koja utječe na financijske odluke pojedinca, od svakodnevnog upravljanja osobnim financijama pa sve do dugoročnih ulagačkih odluka.

Iako toga nismo svjesni, svakodnevno donosimo različite financijske odluke, a da o istima ne razmišljamo u kontekstu financijske pismenosti. Tako primjerice smatramo da svakodnevna nabavka namirnica nema neki poseban utjecaj, ali promatrajući koliku promjenu na mjesečnoj i godišnjoj razini čine male dnevne razlike, svakako neće imati zanemariv krajnji učinak. S druge strane, neke odluke sa sobom donose obveze koje mogu još znatnije i dugoročnije utjecati na kvalitetu naših života (npr. dugoročni krediti, određivanje sredstava za mirovinu ili ugovori o životnom osiguranju).

Financijska pismenost u Hrvatskoj

Prema provedenom istraživanju agencije S&P FinLit Survey iz 2016. godine, Hrvatska se nalazi na 35. mjestu među 144 zemlje svijeta prema razini financijske pismenosti. Smatra se da je 33% odraslih osoba diljem svijeta financijski pismeno. Najnižu razinu financijske pismenosti u svijetu imaju Jemen (13%) i Albanija (14%), dok najvišu Norveška (71%) i Danska (71%). U Hrvatskoj je financijski pismeno 44% odraslih osoba, dok je europski prosjek 52%.

Ukoliko usporedimo razinu financijske pismenosti s BDP-om po stanovniku, dolazimo do zaključka da je u zemljama s većim BDP-om po stanovniku i razina financijske pismenosti veća (Tablica 1).

Tablica 1: Financijska pismenost vs. BDP

Financijsko obrazovanje cjelokupnog stanovništva postaje sve važnije zbog sve dinamičnijih i globalno povezanih financijskih sustava. Imati potrebna znanja za donošenje odluka u pravljanju financijama važno je za svakog pojedinca, ali primjerena i zadovoljavajuća razina financijske pismenosti bitna je i za cjelokupan društveni kontekst.

Rezultati istraživanja mjerenja financijske pismenosti u RH koje su provele HANFA i HNB u suradnji s Ministarstvom financija pokazuju da je prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj 11,7 bodova od mogućih 21. Najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8), te građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) kao i oni iz gradova s više od 100 000 stanovnika (13,1). Istraživanje je provedeno prema međunarodno priznatoj i preporučenoj metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te su zbog toga nalazi istraživanja usporedivi s rezultatima iz drugih država koje su provele istraživanje po istom modelu. Prema OECD metodologiji koju primjenjuju i ostale zemlje mjere se tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.

Planiranje financijske budućnosti

Štednja u banci, dugoročno ili kratkoročno ulaganje u investicijske fondove, kupnja dionica, polica životnog osiguranja, članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu, kupnja stana korištenjem kredita... danas imamo bezbroj mogućnosti koje možemo iskoristiti kako bismo unaprijedili kvalitetu života i financijsku budućnost. Međutim, one zahtijevaju dugoročno razmišljanje i pomno planiranje kako tekućih, tako i životnih potreba. Stoga je educiranje i osvješćivanje o važnosti financijske pismenosti potrebno kontinuirano provoditi.

Efekti financijske edukacije često nisu vidljivi odmah, nego se radi o dugotrajnom procesu koji treba provoditi kontinuirano, a s ciljem dosega što više dobnih skupina. Od financijskih proizvoda i usluga ne treba bježati, već je bitno informirati se, razumjeti ih i potom disperzirati imovinu na različite proizvode uzimajući u obzir vlastite preferencije i sklonost riziku.

Možemo zaključiti kako je preuzimanje odgovornosti za ulaganje u sebe, svoje znanje a time i vlastitu budućnost na nama samima. Stoga investirajte prvenstveno u sebe i vlastito znanje jer ono će Vam u konačnici isplatiti najbolju kamatu.