Zbog potrošnje ilegalnih cigareta i rezanog duhana potencijalni proračunski gubitak za 2021. godinu iznosi 1,3 milijarde kuna, pokazalo je u utorak predstavljeno istraživanja tržišta duhanskih proizvoda koje je provela Hrvatska udruga poslodavac (HUP) u suradnji s agencijom Ipsos.

Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi veličinu tržišta neoporezivih duhanskih proizvoda i što preciznije procijeniti njegov utjecaj na hrvatsko tržište, a provedeno u prosincu prošle i siječnju ove godine na reprezentativnom uzorku od 1.243 kućanstava na ukupno 3.062 ispitanika u dobi od 19 i više godina.

Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj ukupno 27,9 posto pušača među populacijom starijom od 19 godina, dok najveći dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (21,4 posto) i rezani duhan/rinfuza (7,5 posto).

Promatrajući posljednje tri godine, unatoč rastu cijena duhanskih proizvoda, incidencija je ostala stabilna, istaknuto je.

"Prema istraživanju, udio koji ukupno otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini je 19 posto, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani duhan", rekla je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

Viša cijena ima najveći ima utjecaj na kupovinu duhanskih proizvoda bez markice, istaknula je.

"Iako taj udio pokazuje trend pada u odnosu na 2019., i dalje je prisutna relativno visoka razina ilegalnih proizvoda što sa sobom nosi značajne ekonomske i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje radnih mjesta i sl.", kazala je Tomić.

Primjerice, prihodi od trošarina i PDV-a od prometa duhanskim proizvodima samo u 2021. godini iznosili su gotovo 8 milijardi kuna ili gotovo 8 posto ukupnih poreznih prihoda.

Međutim, zbog potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda država i dalje godišnje gubi 1,3 milijarde kuna, istaknuto je.

Tomić je kazala i kako su vidljivi značajni napori državnih institucija u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na dvije kutijice.

Osim toga, Hrvatska se uzima kao model za druge EU zemlje kao jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja vezano za sirovi duhan.

"Kvalitetno regulatorno i porezno okruženje presudni su za stabilnost poslovanja i u interesu svih sudionika duhanskog tržišta", poručila je Tomić.

Predstavnici HUP-a također su istaknuli kako je potrebno nastaviti s kontinuiranom borbom protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.