Ministarstvo financija predstavilo je u petak prijedloge izmjena tri zakona, uključujući onaj o HBOR-u, čime bi se udvostručio temeljni kapital te razvojne banke, te zakonodavne novosti koje bi trebale poduzećima olakšati izlazak na tržište kapitala.

Nacrte zakonskih prijedloga koji idu u javno savjetovanje predstavio je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, istaknuvši da se dokapitalizacija HBOR-a provodi s ciljem jačanja Vladine podrške strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i ulaganjima u obranu i sigurnost.

Naime, temeljni kapital po postojećem zakonu iznosi 929 milijuna eura, a trebao bi se povećati za 981 milijun, na 1,91 milijardu eura. Od 981 milijuna, 410 milijuna predviđeno je iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok je izvor preostalog 571 milijuna eura zadržana dobit i rezerve HBOR-a.

"To HBOR čini spremnim da nastavi podržavati gospodarski rast i razvoj u Hrvatskoj", istaknuo je Bule.

Od sredstava iz NPOO-a, 203 milijuna eura odnosi se na strateške projekte digitalne tranzicije, a 74 milijuna eura na projekte zelene tranzicije, dok 133 milijuna eura otpada na strateške projekte u obrani i sigurnosti.

Prijedlog nacrta novog zakona o HBOR-u donosi i uskladbu sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH, koji je snagu stupio lanjskog listopada, kojom se utvrđuje Vlada kao vlasničko tijelo i tijelo koje predstavlja skupštinu.

To između ostalog znači da bi imenovala i opozivala članove nadzornog odbora, kao i postavljala upravi financijske ciljeve. Ujedno se predviđa i da bi u HBOR-ovom nadzornom odboru umjesto trenutnih šest ubuduće sjedilo osam ministara, uz postojeća tri predstavnika Hrvatskog sabora i jednog Hrvatske gospodarske komore.

Lakši pristup tržištu kapitala

Kada je riječ o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, one donose usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim Aktom o uvrštenju, koji je dio šire inicijative povećanja konkurentnosti europskih tržišta.

Pritom se ključne izmjene, između ostalog, odnose na pojednostavljenje i ubrzanje javnih ponuda vrijednosnih papira i uvrštenja na tržište kapitala, smanjenje administrativnog opterećenja izdavatelja, povećanje pragova za izuzeće od obveze izrade prospekta, s trenutnih osam na 12 milijuna eura, jasnija pravila o objavi važnih informacija na tržištu, kao i bolju dostupnost podataka za ulagatelje.

Dakle, pozitivni željeni efekti se ogledaju u olakšanom pristupu financiranju putem tržišta kapitala, posebno za mala i srednja poduzeća, kao i smanjenju regulatornog i administrativnog opterećenja za izdavatelje.

Bule je izjavio da se predložene izmjene zakona koje proizlaze iz europskog Akta "savršeno nadopunjuju" s već postojećim domaćim inicijativama za tržište kapitala, temeljenima na donesenoj strategiji njegovog razvoja. Pritom je između ostalog spomenuo ideju uvođenja investicijskog računa, kao i projekt IPO fonda, kojeg bi trebao pokrenuti upravo HBOR, a koji bi malim i srednjim poduzećima trebao olakšati izlazak na burzu.

"To su sve projekti koji bi trebali dinamizirati i povećati likvidnost i učinkovitost tržišta kapitala te mu olakšati pristup", kazao je državni tajnik.

Novost zakonskog prijedloga je i da bi Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) postala operater Fonda za zaštitu ulagatelja, što je trenutno SKDD.

Provedba europske uredbe o OTC izvedenicama

Predstavljen je i nacrt prijedloga zakona o provedbi europske uredbe o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

Cilj uredbe je smanjenje ovisnosti o infrastrukturi za poravnanje izvan EU-a, jačanje nadzornih mehanizama i povećanje transparentnosti tržišta izvedenica. Naime, navode iz Ministarstva, europska tržišta financijskih izvedenica u velikoj se mjeri oslanjaju na sustave poravnanja središnje druge ugovorne strane (CCP) izvan EU-a, a takva ovisnost može predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava i gospodarstva.

Za razliku od zakona o HBOR-u i tržištu kapitala, koji su posebno važni za hrvatski financijski sustav i gospodarstvo u cjelini, Bule je rekao da ovaj zakon u hrvatskom kontekstu ipak ima bitno manju važnost nego u europskom, s obzirom da je u Hrvatskoj "volumen transakcija financijskim izvedenicama neznatan".