Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o fiskalizaciji, kojim će se, prema riječima državna tajnice Ministarstva financija Tereze Rogić Lugarić, stvoriti pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika, a što bi trebalo dovesti i do snažnog administrativnog rasterećenja.

"Zakon bi trebao polučiti pozitivne učinke u nekoliko ključnih područja, poput smanjenja mogućnosti porezne evazije, snažnog administrativnog rasterećenja, veće točnosti podataka, brže naplate poreza i boljeg planiranja fiskalne politike", rekla je Rogić Lugarić.

Kako je navedeno i u samom prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.

Kako je kazala Rogić Lugarić, fiskalizacija obuhvaća skup normativnih i tehničkih mjera kojima je cilj vjerodostojno evidentiranje i izvještavanje o transakcijama u području poslovanja s gotovinom. Međutim, ostali prometi ostvareni izdavanjem računa, kao što je promet ostvaren između poreznih obveznika poduzetnika, kao i između javnih tijela, ne ulaze u postojeći izvještajni sustav i nisu dostupni kroz fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi.

Rekla je da pravni porezni sustav u Hrvatskoj već danas ima osnovne pretpostavke potrebne za prelazak na novi izvještajni sustav, temeljen na izdavanju e-računa, no ne postoji cjelovit pravni okvir za primjenu obveznog izdavanja i razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika. Osim toga, napomenula je, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) postavljen je okvir za administrativno rasterećenje poduzetnika omogućavanjem optimizacije poslovanja pružanjem interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga.

"Jedinstveni pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika"

Stoga, radi ispunjavanja navedenog cilja potrebno je stvoriti jedinstveni pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika.

"U skladu s time, a radi sveobuhvatnog praćenja poreznih obveznika u svim segmentima poslovanja, predlaže se donošenje jedinstvenog propisa - Zakona o fiskalizaciji, kojim će se uspostaviti cjeloviti normativni okvir za fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju e-računa između poreznih obveznika poduzetnika te fiskalizaciju računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela", istaknula je Rogić Lugarić.

Obveznicima će se propisati obveza čuvanja e-računa u općem zastarnom roku, u skladu s općim poreznim zakonom, nakon čega će se za daljnje potrebe fiskalizacijske poruke o izdanim i zaprimljenim e-računima čuvati u Poreznoj upravi. Na taj način skraćuje se i postojeći rok čuvanja e-računa kao knjigovodstvene isprave za sve one e-račune za koje je proveden postupak fiskalizacije, dodala je državna tajnica.

Za male porezne obveznike predviđena je besplatna aplikacija "Mikro e-račun" koja pruža usluge razmjene e-računa, fiskalizaciju e-računa i pohranu e-računa za razdoblje za koje obveznik ispunjava uvjete za njeno korištenje, te će se za njih omogućiti čuvanje računa za šest godina prema općem poreznom zakonu.

Polazeći od prijedloga zakona, kazala je Rogić Lugarić, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.

Za zračnu luku Mostar 950.000 eura

Vlada je na sjednici donijela i odluku o dodjeli 950.000 eura za unaprjeđenje zračne prometne povezanosti Grada Mostara sa svim regijama RH kao i ključnim prometnim čvorištima EU u ovoj godini. O tome će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Grad Mostar sklopiti ugovor, kojim će regulirati međusobna prava i obveze.

Iz Vlade podsjećaju da je u studenome lani u Mostaru između Ministarstva i Grada Mostara sklopljen ugovor o sudjelovanju u financiranju programa na unaprjeđenju zračne prometne povezanosti Grada Mostara, temeljem kojeg je osigurana provedba i financiranje programa Zračne luke Mostar za obavljanje usluge redovitog međunarodnog linijskog zračnog prijevoza na liniji Mostar - Zagreb - Mostar.

Temeljem javnog poziva objavljenog od strane Zračne luke Mostar odabran je prijevoznik Croatia Airlines koji je tu uslugu obavljao zrakoplovom DASH 8-Q400. Tijekom 2024. godine u sklopu ovog programa obavljeno je 147 operacija zrakoplovom (između 10 i 14 operacija mjesečno), prevezeno gotovo 11.000 putnika uz prosječnu popunjenost kabine od 49 posto.