Hrvatska će narednih godina i dalje ostvarivati višak na tekućem računu platne bilance zahvaljujući ublaženom rastu uvoza, procvatu turizma i jačanju izvoza na tržište EU, procjenjuju analitičari BMI Researcha, londonske tvrtke specijalizirane za makroekonomske, industrijske i financijske analize.

Iako se znatno poboljšanje hrvatske pozicije prema vanjskim tržištima za sada ne odražava na jačanje lokalne konkurentnosti, ono donosi financijsku stabilnost u trenutku kada je gospodarska klima na ozbiljnom iskušenju, navodi BMI Research.

Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) kumulativni višak na tekućem računu u zemlji u prva tri tromjesečja 2015. porastao je na 2,6 milijardi eura, što je gotovo tri puta više od 0,9 milijardi ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine. Rast se temelji na snažnom rastu izvoza roba (9,4 posto na godišnjoj razini) i usluga (9,1 posto na godišnjoj razini). Na temelju ovih podataka i trendova analitičari BMI Researcha podigli su svoju procjenu o višku tekućeg računa platne bilance u 2015. s prethodnih jedan posto na 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Preliminarni podaci HNB-a pokazuju pak da je Hrvatska prošle godine ostvarila rekordno visok višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 2,3 milijarde eura odnosno čak 5,2 posto BDP-a.

Višak na tekućem računu platne bilance u 2015. je, prema procjeni BMI Researcha, dosegnuo vrhunac i do kraja desetljeća postupno će padati prema nuli. Svoju procjenu obrazlažu time što poboljšanje hrvatske pozicije prema inozemstvu ima više veze sa slabom domaćom potražnjom i manjim troškovima uvoza nego s jačanjem izvozne konkurentnosti.

S obzirom na to i na njihovu procjenu da će rast izvoza u predstojećem razdoblju usporavati paralelno s oporavkom domaćeg gospodarstva, analitičari BMI Researcha zaključuju da će suficit tekućeg računa padati te da će 2021. opet prijeći u deficit.

S druge strane, tekući račun platne bilance bit će podržan od strane turističkog sektora koji će, procjenjuje BMI Research, nastaviti rasti impresivnim stopama.

BMI Research navodi procjenu Ministarstva turizma da su dolasci u prvih 11 mjeseci prošle godine porasli za 8,2 posto na godišnjoj razini, uz opasku da su tome pridonijeli vruće ljeto i nestabilnosti u konkurentskim regionalnim odredištima poput Turske i Grčke.

A prema podacima HNB-a i Ministarstva turizma prihodi od stranih turista u 2015. dosegnuli su 7,96 milijardi eura, što je 7,6 posto ili 559,5 milijuna eura više nego 2014.

Na analizu BMI Researcha, koja se temelji na podacima za prvih 11 mjeseci prošle godine, nadovezuje se analiza Raiffeisenbank Austrije u kojoj se navode turistički pokazatelji za prva dva mjeseca ove godine.

Prvi fizički pokazatelji ukazuju na dobar početak turističke predsezone. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u veljači je zabilježeno 194.508 dolazaka turista, odnosno 18,4 posto više u usporedbi s veljačom prošle godine. Ukupan broj noćenja dosegnuo je 428.225 što predstavlja godišnji rast od 16,1 posto. Pritom su u promatranom mjesecu najviše noćenja ostvarili gosti iz zemalja u okruženju: Slovenije (20,5%), Austrije (10,0%), Italije (9,7%) te Njemačke (8,6%).

RBA među solidnim pokazateljima za veljaču ističe dvoznamenkastu stopu rasta dolazaka stranih turista (24,3%), koji u ukupnim dolascima čine 59 posto. Domaći su turisti pak u veljači ostvarili 10,7 posto više dolazaka u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U strukturi ukupnih noćenja u veljači također dominiraju noćenja stranih gostiju (gotovo 60%) uz stopu rasta od 24,3 posto godišnje. Domaći turisti u veljači su ostvarili 5,7 posto više noćenja nego u istom mjesecu 2015.

Promatrano prema vrstama turističkih smještajnih objekata, navodi se u analizi RBA, najveći broj noćenja u veljači (preko 67%) ostvaren je u hotelima, uz godišnju stopu rasta od 18,3 posto. Slijede odmarališta i slični objekti za kraći odmor s rastom noćenja od 17,3 posto i udjelom od gotovo 27,9 posto u ukupnom broju ostvarenih noćenja.

U prva dva mjeseca broj dolazaka veći je 14 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem dok je broj noćenja veći 12,8 posto. U promatranom razdoblju zabilježen je rast dolazaka i stranih (17%) i domaćih turista (10,6%).

Sličan je odnos i kada se promatra broj noćenja u prva dva mjeseca: kod stranaca rast na godišnjoj razini iznosi 17,8 posto, a kod domaćih turista 6,8 posto.

Analitičari RBA u predstojećim mjesecima očekuju nastavak pozitivnih trendova u broju turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja te dodaju da će se pozitivan učinak preliti i na ostale sastavnice BDP-a, osobito osobnu potrošnju koja pokazuje naznake blagog rasta. No, nakon rekordne 2015., očekuju blaži rast.

Analitičari BMI Researcha zaključuju pak da će industrija rasti i razvijati se, ali da će u predstojećim godinama turizam ostati glavni pokretač rasta prihoda od usluga na računu tekuće platne bilance.

Ministar turizma Anton Kliman najavio je da bi ove godine u turizam trebalo biti uloženo 670 milijuna eura,  otprilike 35 više nego lani. Dodao je da će ova godina, s obzirom na investicije i najave s tržišta, nadmašiti prošlu.

Osim toga, izgradnja novog terminala međunarodne zračne luke u Zagrebu povećat će kapacitet stranih dolazaka, a nove zračne linije otvorit će mogućnost da se kapitalizira visoki rast azijskih tržišta. To bi tijekom narednih godina trebalo zadržati usluge u snažnom plusu i podići ih u 2016. na 18 posto BDP-a, zaključuju analitičari BMI Researcha.