Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je zaključio je da je ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima i nadalje visoka, kao i da znatan porast fiskalnog manjka i javnog duga predstavljaju izraženi strukturni rizik u srednjem roku.

U priopćenju objavljenom nakon održane sjednice Savjeta HNB-a navodi se da se u četvrtom tromjesečju 2020. može očekivati usporavanje oporavka gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini zbog pogoršanja epidemiološke situacije i uvođenja strožih epidemioloških mjera.

Tijekom tog razdoblja ostvaren je daljnji rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, čemu su pogodovale i potpore Vlade za očuvanje radnih mjesta, ističu iz HNB-a, dok se godišnji pad potrošačkih cijena povećao se s 0,2 posto u studenome na 0,7 posto u prosincu, što je posljedica smanjenja doprinosa prehrambenih proizvoda, uvelike zbog učinka baznog razdoblja, u okružju niskih cijena energije.

Krajem prethodne i početkom ove godine ojačan je stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, navode iz HNB-a, pa su slobodna novčana sredstva banaka dosegnula dosad najvišu zabilježenu razinu, čemu su najviše pridonijeli otkupi deviza od države tijekom prosinca u iznosu od gotovo 10 milijardi kuna uz manji doprinos provedene devizne intervencije.

Tako je prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog sustava u siječnju 2021. iznosio 59,9 milijardi kuna naprema 40,3 milijarde kuna u prethodnoj godini, kaže se u priopćenju.

Razmotrivši najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost, Savjet HNB-a zaključio je da je ukupna izloženost sistemskim rizicima i nadalje visoka.

Unatoč i nadalje iznimno povoljnim uvjetima financiranja, u odnosu na procjenu za treće tromjesečje došlo je do porasta kratkoročnih rizika u nefinancijskom sektoru, navodi se u priopćenju. Dodaje se i da će ranjivost poduzeća u pogođenim djelatnostima uvelike ovisiti o trajanju zdravstvene krize, dinamici gospodarskog oporavka te učinkovitosti i trajanju mjera usmjerenih na ublažavanje ekonomskih posljedica krize.

Kod sektora kućanstava također je prisutna neizvjesnost glede budućega kretanja zaposlenosti i plaća, zamjećuju u središnjoj banci.

Nadalje, navode da su Vladine mjere za olakšanje financijskog položaja poduzetnika kao i smanjenje prihoda uzrokovano padom gospodarske aktivnosti kratkoročno pogoršali stanje državnih financija. Znatan porast fiskalnog manjka i javnog duga stoga predstavljaju izraženi strukturni rizik u srednjem roku, ističe se u priopćenju sa Savjeta.

Likvidnost i kreditni potencijal bankovnog sektora dosegnuli su povijesno najviše razine, što omogućuje nastavak nesmetanog poslovanja banaka, a time i kreditiranja u zemlji.

Stopa redovnoga osnovnoga kapitala porasla je na rekordnih 24 posto na kraju rujna, a kapitaliziranosti sektora pridonijet će i dobit iz 2020., koja bi u skladu s odredbama Odluke o privremenom ograničenju raspodjela trebala dodatno ojačati kapital, navode dalje sa sjednice Savjeta.

Niz mjera ekonomske politike usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije odgodio je suočavanje s potencijalnim rizicima za otpornost bankarskog sektora, ponajprije kreditnim rizikom.

Premda udio neprihodonosnih u ukupnim kreditima nije porastao, od početka godine vidljiv je rast udjela prihodonosnih kredita uz prepoznati porast kreditnog rizika (tzv. "krediti u fazi 2"), pa je u prvih devet mjeseci udio kredita banaka s povećanjem kreditnog rizika umjereno porastao. No, u tom je razdoblju kvaliteta kredita privatnom sektoru, osim regulatornim olakšicama, privremeno bila potpomognuta i ugovaranjem moratorija na kreditne obveze, navode iz HNB-a.

Odabrana komisija za prijedlog likovnog rješenja nacionalne strane euro kovanica

Savjet HNB-a u srijedu je donio odluku o imenovanju Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura, kao savjetodavno-stručna podrška Komisiji za novac.

Kako se navodi u priopćenju, prijedlog Odluke o imenovanju Komisije za odabir utvrđen je na 175. sjednici Komisije za novac, održanoj 19. siječnja 2021., nakon što su predložene članove Komisije za odabir na poziv stručnih službi HNB-a nominirale su relevantne institucije i stručne udruge, u skladu sa zaključcima 170. sjednice Komisije za novac održane 16. listopada 2020.

U Komisiju za odabir prijedloga likovnog rješenja imenuju se predsjednica Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka, predstavnica HNB-a; zamjenik predsjednika Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja Bojan Fras, viceguverner, predstavnik HNB-a; Vesna Bedeković, predstavnica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora; Dragan Damjanović, predstavnik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske; Zvonimir Frka-Petešić, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske; akademski kipar Kažimir Hraste, predstavnik Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu - Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH; Alem Korkut, predstavnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu - Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH; Damir Kovač, predstavnik Hrvatskoga numizmatičkog društva; Velibor Mačkić, predstavnik Ureda predsjednika RH; Andreja Metelko-Zgombić, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; akademik Velimir Neidhardt, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Ira Payer, predstavnica Hrvatskoga dizajnerskog društva; Lazer Rok Lumezi, predstavnik Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti; Nevena Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske; Andreja Vukojević, predstavnica Hrvatske turističke zajednice; te Zvonko Šakić, predstavnik Ministarstva financija RH.

Tajnikom Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja imenuje se Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac HNB-a.

Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja razmotrit će i utvrdit stručni prijedlog za izbor motiva i likovnoga rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura i predlaganje rješenja Komisiji za novac.

Također, Savjet HNB-a donio je odluku o puštanju u optjecaj kovanog novca kuna i lipa s oznakom godine kovanja "2021.".

Ujedno, Savjet HNB-a dao je suglasnost s prijedlogom Nadzornog odbora Istarske kreditne banke Umag da Miro Dodić bude predsjednik Uprave. Usuglasio se i s prijedlogom Nadzornog odbora KentBank da članica uprave bude Aleksandra Cvetković te s prijedlogom Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb da Dinko Lučić bude predsjednik Uprave, a Draženko Kopljar član uprave, zaključuje se u priopćenju.