Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u utorak da svi trebaju biti svjesni da će nastavak trenda rasta cijena usluga donijeti lošije rezultate u turističkoj sezoni, a da će, ukoliko sukob na Bliskom istoku potraje, uz rast cijena energenata, doći i do povećanih stopa inflacije na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u veljači u odnosu na veljaču 2025. u prosjeku bile veće za 3,8 posto. Inflacija je tako ubrzala u odnosu na siječanj kada je na godišnjoj razini iznosila 3,4 posto, kao i u odnosu na prosinačkih 3,3 posto te se vratila na razinu iz studenoga 2025. kada je, kao i u veljači ove godine, iznosila 3,8 posto.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić je rekao da u Vladi "naravno" nisu zadovoljni ubrzavanjem rasta inflacije, pri čemu je, kada se promatraju glavne komponente indeksa, opet prednjačio rasta cijena usluga, koje su poskupjele za 7,7 posto. Tu je, uz energiju i njen rast za 4,3 posto, i segment hrane, pića i duhana, sa skokom za 3,6 posto.

"S obzirom na ova dva izvora, ono što svakako trebamo shvatiti je da kretanje cijena usluga, posebice u dijelu smještaja odnosno ugostiteljstva, sigurno nije dobro i pozitivno za turističku sezonu koja nam predstoji. Trebamo biti svjesni činjenice da će nastavak ovog trenda definitivno donijeti loše rezultate, a to je ono što želimo izbjeći", poručio je Ćorić nakon sastanka parlamentarne većine.

Rekao je i da će Vlada u narednom razdoblju, kao i u proteklim godinama, ići u smjeru zaštite najranjivijih skupina građana, pa tako i u vidu produljenja niže stope poreza na dodanu vrijednost u segmentu distribucije plina.

Naime, Ministarstvo financija je najavilo prošli tjedan da će predložiti izmjenu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojom bi se primjena snižene stope PDV-a od pet posto za energente produžila do 31. ožujka 2027. godine. Snižena stopa PDV-a od pet posto primjenjuje se na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica kao i pripadajuće naknade, te na isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

Ipak, Ćorić je stopu inflacije "stavio u liniju" s rastom hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu za 3,6 posto, pri čemu je hrvatsko gospodarstvo u cijeloj 2025. poraslo za 3,2 posto.

"Ovi rezultati nas pozicioniraju u sam vrh zemalja EU-a. Ovako visoke stope rasta u pravilu prate i nešto više stope inflacije. Međutim, ono od čega ne možemo pobjeći je da u nekim segmentima ta inflacija ne bi trebala biti tako visoka. Još jednom ću apostrofirati segment usluga", zaključio je.

Izjavio je i da Hrvatskoj u ovoj godini, što se tiče proračunskih korisnika, "slijedi prije svega racionalizacija i to je ono na čemu ćemo inzistirati". "Naravno, to prije svega pretpostavlja održanje odgovorne fiskalne politike i pozicija koji će nam omogućiti da fiskalna stabilnost i dalje bude podloga za dobar ekonomski rast", kazao je.

"Rast cijena energenata ne daje razloga za optimizam"

Novinari su ministra pitali i očekuje li "val poskupljenja" s obzirom na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, koja je rezultirala i trenutačnim rastom cijena energenata. Rekao je da jučerašnji i današnji rast cijene energenata "nam definitivno ne ide u prilog i ne daje razlog za optimizam".

Međutim, ponovio je da se nada da će sukob na Bliskom istoku vrlo brzo stati, a ukoliko do toga dođe, vjeruje da neće biti niti dugoročnih posljedica po razinu cijena, kako nafte, tako i plina.

S druge strane, ukoliko sukob potraje, kazao je Ćorić, doći će prije svega do "preslagivanja" distribucijskih ruta, ali isto tako i proizvodnje.

"To u pravilu vrlo vjerojatno znači i porast cijena energenata, a porast tih cijena neminovno će dovesti do rasta cijena svih onih proizvoda čija proizvodnja ovisi o tim energentima. Dakle, i do povećanih stopa inflacije na globalnoj razini. Hrvatska, kao niti jedna druga ekonomija, to ne može izbjeći", izjavio je Ćorić.

"Tvrdnje sindikata jednostavno ne stoje, nema razloga za prosvjed"

Upitan o sindikalnim najavama travanjskog prosvjeda za veće plaće i mirovine, pri čemu argumentiraju da rast plaća ne prati rast inflacije, Ćorić je podsjetio na nedavne pregovore države sa sindikatima državnih i javnih službi, kao i relativno nedavnu veliku reformu plaća u javnom sektoru. Tako je, ustvrdio je, porast plaća u proteklih 4-5 godina, u kojima je prosječna stopa inflacije bila "nešto viša" u odnosu na desetljeća prije, bio značajno veći od kumulativne inflacije.

"Zbog toga ovakva tvrdnja jednostavno ne stoji", ocijenio je.

Inače, ranije ove godine, reprezentativni sindikati državnih službi prihvatili su povećanje osnovice plaće po modelu "1+1+1 posto", dok sa sindikatima javnih službi nije postignut dogovor.

Ćorić je uvjeren da dogovoreno povećanje odražava realnost "kako ekonomskih kretanja, tako i mogućnosti u proračunu za 2026. godinu".

Kazao je da je upravljanje javnim financijama, kao i ukupnom ekonomskom politikom, najvećim dijelom doista u ingerenciji Vlade. Međutim, ocijenio je, isto tako su potrebni i odgovorni partneri, u ovom konkretnom slučaju sindikati.

"Za prosvjed koji se najavljuje, doista, barem u kontekstu primanja, odnosno dinamike njihova rasta proteklih godina, nema potrebe, odnosno nema razloga", smatra Ćorić.

Uskok i policija su danas izvijestili o uhićenjima na području četiri hrvatske županije, a prema neslužbenim podacima među uhićenima su i dvojica direktora u HEP-u. Neslužbeno se doznaje da su direktori uhićeni zbog sumnji u zlouporabe prilikom ugovaranja poslova i davanja donacija tvrtkama čiji su im osumnjičeni čelnici navodno vraćali dio novca.

Upitan o tome, Ćorić je rekao da je to "negativna poruka" i da svaki takav incident "treba tretirati". "Moram priznati da nisam vidio detalje jer sam jutros bio u nekim drugim temama. Međutim, neovisno o tome, načelno, generalno, to je za osudu. Svaka devijacija, pronevjera državnog novca, odnosno novca javnih poduzeća, je nešto što treba osuditi", izjavio je.