Procjenjuje se da će biti zabilježeno ukupno oko 18,5 milijuna dolazaka turista i oko 102 milijuna noćenja.

U 2018. oko 20 milijuna turista

"U 2018. u turizmu očekujemo dalji porast i fizičkog i financijskog prometa od oko 5 posto, što su konzervativna očekivanja, jer se dosta toga novog priprema za jačanje prometa u pred i posezoni iduće godine, uključujući i snažniju suradnju s touroperatorima i avio prijevoznicima, koji planiraju više programa i letova u proljetnim i jesensko-zimskim mjesecima prema Hrvatskoj iz svijeta", ističe za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

Tako bi se u turizmu u 2018. mogli dosegnuti novi rekordi, oko 20 milijuna dolazaka turista, oko 110 milijuna noćenja i više od 12 milijardi eura prihoda ukupno od stranih i domaćih turista, čime bi se, po ocjeni Cappellija, još više približili zacrtanom cilju iz turističke strategije o ostvarivanje 14 do 15 milijardi eura prihoda do 2020.

I mnogi drugi nadaju se da će većina porasta iduće godine biti ostvarena u pred i posezoni, jer u srpnju i kolovozu gotovo da i nema više prostora za rast zbog nedostatka kapaciteta, mada se i u 2018., kao što je bilo i ove godine, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela raznih veličina.

Očekuju se i snažniji razvoj turizma na kontinentu, gdje su gotovo sve županije u 2017. zabilježile porast prometa, a kao hit regije za 2018. se nameću Slavonija i Lika, dok se među proizvodima dosta ulaže i razvija, i uz pomoć Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), cikloturizam te drugi posebni oblici ponude, uključujući ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, adrenalinski i riječni turizam, pogotovo riječni kruzing.

Porasti su prije ljeta dobrodošli i zbog tzv. ′overtourisma′ ili prekomjernog turizma, koji se u 2017. kao fenomen počeo sve češće i više spominjati, posebice u zemljama kao što su Španjolska i Francuska. No, bilo je primjera i u Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, zbog prevelikog broja gostiju s kruzera i drugih usred ljeta, zbog čega su gradske vlasti za 2019. najavile modele za ograničavanje posjeta. Velikih je gužvi bilo i u drugim turističkim destinacijama, kao i u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, zbog čega su negdje prvi puta uvedene i ograničenja posjeta (Krka).

Zbog velikih ljetnih vrućina, potom i velikih požara u Dalmaciji, pa i poplava u 2017. se više nego do sada analizirao i utjecaj klimatskih promjena na turizam, ali i mogućnosti hrvatskih prihvatnih kapaciteta za ogroman broj turista, pogotovo u ljetu, na Jadranu, kada su se stvarale velike prometne gužve i kolone na cestama te u morskim i zračnim lukama, uz određena predviđanja da će doći do ′pucanja′ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture ako se u njeno osnaživanje ne ulože određena sredstva.

Moguće i više od milijardu eura investicija

Rekordna je 2017. bila i po investicijama od oko 850 milijuna eura, većinom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, proizvode, kao i u kadrove. U 2018. bi, prema najavama i anketi Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna, a možda i milijardu eura, ako se ostvare najave o početku realizacije projekata zdravstvenog turizma.

Kao i do sada, najviše će investirati hotelijerske kompanije u hotele, pripadajuće sadržaje, usluge i radnu snagu, ali i u kampove u svom vlasništvu te infrastrukturu, zbog čega hotelijeri drže i traže, kako poručuju iz nacionalne udruge hotelijera UPUHH, bolje zakonske i porezne uvjete poslovanja, uključujući i stalno traženje smanjenja PDV-a za ugostiteljstvo te raznih brojnih parafiskalnih nameta, jer se, unatoč ulaganjima i otvaranjima novih hotela, udjel hotela u ukupnim smještajnim komercijalnim kapacitetima u turizmu još uvijek nije povećao na željenih 18 do 20 posto.

S druge strane, dodatno se, na oko 80 tisuća objekata, povećao broj obiteljskog ili turističkog smještaja u kućanstvima, premašivši udjel u ukupnim kapacitetima, odnosno krevetima od 60 posto.

Taj je smještaj, kao i svi drugi oblici turističkog smještaja, pa uključujući i nekomercijalni smještaj - kuće i stanovi za odmor - u 2017. zabilježio porast prometa, prosječne godišnje zauzetosti, ali i cijena, za koje ipak mnogi u hrvatskom turizmu, ali i njegovi partneri izvan Hrvatske kažu da su još uvijek niže nego u nekim drugim zemljama EU-a.

Cijene će vjerojatno malo porasti i u 2018., uz napomenu da svi koji to planiraju tvrde da imaju i porast kvalitete, odnosno da će cijene i dalje pratiti dobar odnos vrijednosti za novac.

Jačanje promocije i brenda turističke Hrvatske

U 2017. produljilo se i trajanje turističke sezone, u rasponu od dva tjedna pa i do dva mjeseca u odnosu na prijašnje, ovisno o pojedinom odredištu, dok se u nekima već može govoriti o cjelogodišnjem turizmu, što je i cilj hrvatskog turizma, za što je uz dulje poslovanje turističkih objekata i jače zapošljavanje potrebna i dodatna promocija.

"Promotivne i marketinške aktivnosti HTZ-a u 2018. će ići najviše u smjeru još boljeg pozicioniranja i brendiranja turističke Hrvatske na globalnom tržištu, gdje je Hrvatska u 2017. već označena jednom od najpopularnijih rastućih destinacija, s respektabilnim dvoznamenkastim porastima dolazaka i noćenja turista u 2017. od 13 odnosno 12 posto, po čemu je i među prvima u Europi", ističe direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Najavljuje i jačanje prisutnosti na azijskom i američkom tržištu s otvaranjem ispostave u Los Angelesu, uz već postojeće predstavništvo u New Yorku, te predstavništava u Šangaju i Seoulu, kao i ispostave HTZ-a u Rimu, uz već postojeće predstavništvo u Milanu.

Time će se broj predstavništava i ispostava HTZ-a u svijetu povećati na ukupno 20.

Zakoni, privatizacija i radna snaga

Jedan od većih izazova za turizam u 2018. bit će i pronalazak radne snage, a prema procjenama trebat će oko 15 tisuća novih radnika u odnosu na njih oko 150 tisuća koliko je radilo u turizmu u 2017., što neki poslodavci nastoje riješiti aktivnijom potragom za kadrovima tijekom cijele godine. Neki su se odlučili i na gradnju smještaja za radnike, s boljim uvjetima stanovanja, a neki i na povećanja plaća i poboljšanja drugih uvjeta rada.

Također se dobilo i više dozvola za uvoz radne snage za turizam, što je, po ocjeni ministra Cappellija, dobra i važna, ali rezervna mjera, koja će se aktivirati u slučaju nemogućnosti pronalaska dovoljno radnika.

U 2018. se očekuje i završetak privatizacije zadnje tri hotelske tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, Hotela Makarska, Hotela Maestral i crikveničkog Jadrana.

Nakon što je krajem 2017. u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji donosi niz novosti za bavljenje turizmom, u 2018. se očekuje izrada prijedloga tri turistička zakona - o turističkim zajednicama, turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi - koji bi, prema najavama, trebali unijeti dosta novosti u sustavu turističkih zajednica nakon 25 godina.

Novost u 2018. će biti i blago povećani iznosi za boravišnu pristojbu u odnosu na iznose koji su vrijedili više od 15 godina. Primjerice, u glavnoj sezoni se po noćenju i osobi taj iznos sa 7 povećava na 8 kuna, a veće promjene i modeli naplate te pristojbe očekuju se u novom zakonu o toj pristojbi.

Velika očekivanja poslodavci u turizmu imaju i u vezi novog zakona o upravljanju državnom imovinom, najviše stoga što se očekuju rješenja za tzv. turističko zemljište.