Cijene sirove nafte, metala, žitarica i drugih roba kojima se trguje na međunarodnom planu rastu najbržom stopom od 1995. godine, izazivajući strah od političke nestabilnosti, posebno u zemljama koje su jako ovisne o uvozu, piše u četvrtak vodeći japanski ekonomski list Nikkei.

Porast cijena, smatra Nikkei, dijelom je rezultat poboljšanja globalnog poslovnog okruženja i naglog povećanja potražnje, na valu poboljšanja epidemiološke situacije u nizu vodećih zemalja. Važnu ulogu u rastu cijena Nikkei pripisuje i strepnji od mogućih prekida opskrbe zbog nestabilne situacije u nizu svjetskih regija.

Refinitiv CoreCommodity indeks, kompozitna mjera cijena roba, krajem siječnja porastao je na godišnjoj razini za 46 posto. To je najveći međugodišnji rast od 1995. godine, od kada se prate podaci.

Od 22 glavne robe i prehrambene namirnice, devet ih je u razdoblju od siječnja 2021. do siječnja ove godine poskupjelo za više od 50 posto. Tako su cijene kave porasle za 91 posto, pamuka 58, a aluminija 53 posto.

Prirodni plin, naglašava Nikkei, poskupljuje pod snažnim utjecajem zbivanja oko Ukrajine.

Rast cijena, primjećuju novine, onemogućuje odlučniji oporavak globalne ekonomije, teško pogođene pandemijom. Prema izračunima Međunarodnog monetarnog fonda, visoka cijena energenata ove godine može smanjiti stopu globalnog gospodarskog rasta za 0,5 postotnih bodova.

"Potražnja za sirovom naftom znatno je porasla, ali ulaganja u naftni sektor zakočena su dekarbonizacijom gospodarstva, cijene plina porasle su zbog rastuće napetosti između Rusije i Ukrajine, a poremećaji u opskrbnim lancima i nedostatak radne snage povećali su neravnotežu između ponude i potražnje", piše Nikkei.

Navodi i da su topionice aluminija, koje troše ogromne količine električne energije, bile prisiljene smanjiti proizvodnju zbog rasta troškova što je dovelo do manjka toga metala, a rast cijene prirodnog plina povisio je cijenu amonijaka - glavne komponente u proizvodnji gnojiva, što je podiglo cijenu žitarica i hrane.

Utjecaj rasta cijena roba na političku stabilnost izaziva sve veća zabrinutost. U Turskoj, koja uvozi 70 posto energije, indeks potrošačkih cijena u siječnju porastao je za 49 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od početka ovog mjeseca ta zemlja je doživjela rastući val radničkih demonstracija koji zahtijevaju veće plaće i građana koji prosvjeduju protiv povećanja cijena energije, navodi Nikkei.