Mađarska je iskoristila šansu koju je propustila Slovenija: s mnogo upornosti, po nekima i zanovijetanja, dobila je što je htjela - kraj hrvatskih pregovora. Zapravo, uspjelo joj je istodobno gurati preostalih 26 europskih partnera da brzo i bez velikog mudrovanja pretresu preostale dosjee i usklade stavove kao i uvjeriti državnu upravu buduće, sada je valjda sigurno, 28. članice da s riječi prijeđe na djela. U isto vrijeme, stvorena je naglo povoljna klima - obično nazvana političkom voljom - da se proširenje nastavi krajem godine i da je trenutak za kandidatski status Albaniji, kao i za davanje statusa i start pregovora Srbiji te početak pregovaračkog procesa kandidatima Crnoj Gori i Makedoniji.

Za razliku od nekoliko ranijih predsjedništava koja su kraj hrvatskih pregovora imala među prioritetima, ali su se nasukala što na dobrosusjedsko natezanje, što na tromost Zagreba, a što na vlastite dileme i zaokupljenost domaćim problemima, mađarsko je znalo što hoće. Kasnije će, rekapitulirajući naučene lekcije, osoba bez dlake na jeziku, premijer Viktor Orban u Mađarskom memorandumu o zapadnom Balkanu, istaknuti da su za uspjeh potrebni definirani, pravi ciljevi i odgovarajući instrumenti. Sada je cijeli aparat na mjestu. Spominje se čvrstoća, stabilnost kriterija - oni bi trebali biti poznati, čvrsti i bez izmjena. Ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih drmusavih šest godina.

Nabujala mjerila ostaju i za balkansku ekipu

Hrvatska je bila pokusni kunić. Na početku procesa, u 2005. godini nitko, pa ni Europska komisija koja u ime 27 članica vodi proces, a niti članice same, nije znao do koje će se mjere razviti sustav mjerila kao odrednica napredovanja procesa. Na kraju je hrvatski dio priče završio s vrtoglavih 138 službenih mjerila za otvaranje ili za zatvaranje poglavlja.
Hrvatski pregovarački tim tvrdi da se njihov realni broj približio četiristotici zato što su pojedina mjerila (iz psiholoških razloga, ograđivali su se privatno članovi tima Europske komisije zaduženog za Hrvatsku) bila spojena kako bi izgledalo da ih je manje. Ovo je vidljivo u famoznom "poglavlju svih poglavlja" o pravosuđu s rekordnih 10 mjerila koja su se lako dala razlučiti na pod-mjerila.

Europska je unija uvođenjem sustava mjerila (uz priznanje - ali tek u finalnoj godini pregovaračkog procesa - da su uvjeti Hrvatskoj ipak bili teži i složeniji od onih za sva dosadašnja proširenja) kalibrirala mjere za (eventualno) pristupanje Turske. Prije toga, sigurnosni sustav provjera spremnosti za članstvo jednako će se rigorozno aplicirati na balkansko društvo koje tek ulazi u igru.

EK nije htio Grčku u EU-u

Procesu proširenja sada je ipak vraćen kredibilitet, koji je bio poljuljan davanjem prednosti političkoj volji ispred tehničke razine pripremljenosti kada su u zajednicu primljene dvije nespremne članice. Čini se da je Europskoj uniji s tridesetak godina zakašnjenja došla na naplatu još jedna slična situacija: Grčka je jedina zemlja za koju Europska komisija nije preporučila ulazak u EU, ali su tada još malobrojne članice ocijenile da bi pristupanje Grčke za sve bilo pametnije, pogotovo za krhku demokraciju u fazi oporavka od pukovničke diktature.

Zeleno svjetlo Hrvatskoj dala je, prema službenim izjavama, ocjena EK-a o postignutoj kritičnoj masi promjena a koje garantiraju nepovratnost procesa reformi pravosuđa i antikorupcije. Prije će biti da su neke članice odlučile prestati previše inzistirati stoga što je u kombinaciju konačno stigla Srbija uhićenjem Ratka Mladića. Time je, kao grudom lavina, oživljen čitav proces integracije regije.

Viktor Orban je dobro primijetio da se pristupanjem zapadnog Balkana ne šire granice Europe nego samo puni prostor okružen tkivom zajednice ili kompletira "nezavršen posao reunifikacije Europe".

Mađarska će se i dalje pokazivati kao veliki zagovornik proširenja EU-a zemljama regije - s rezultatima koji daju kredibilitet tom opredjeljenju. Zaista, prilika koju je Slovenija imala, ali je nije znala/htjela iskoristiti.

Pristup podacima

Kako su pregovori gotovi, tako su se otvorili i sve do nedavno zaštićeni podaci o procesu u arhivu Vijeća EU-a. Nisu svi dokumenti izravno dostupni: za neke valja poslati zahtjev Vijeću koje, pozivajući se na desetak godina star set pravila o transparentnosti rada, ima 15 radnih dana za dostavu traženih dokumenata ili za odbijenicu. No, u kolekciji dostupnih dovoljno je zanimljivih, pa čak i kada je na njima još uvijek oznaka "djelomi­čne dostupnosti" - koja će uskoro biti uklonjena, obećali su u Vijeću.

Europska komisija na svojim stranicama i dalje daje oskudne podatke... u suprotnosti s aneksima koji sadrže stotine stranica popisa lijekova (na primjer) na internetskoj stranici hrvatskog MVPEI-ja. Šteta je da se Europska komisija, pogotovo Opća uprava za gospodarstvo i Eurostat, još nisu sjetili proizvesti analizu o tome što ulazak Hrvatske u EU znači zemlji a što zajednici i kakvi su scenariji za gospodarstvo. Za sada, jedini je dokument već prilično zastarjela i ne baš inspirativna analiza Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Što smo ispregovarali?

SLOBODA KRETANJA ROBA (mjerila za otvaranje 3/mjerila za zatvaranje 4, trajanje pregovora 2008-2009.)

Prva od četiri slobode donosi slobodan pristup svih hrvatskih proizvoda na unutarnje tržište EU-a s oko pola milijarde potrošača. Za hrvatske proizvode vrijede isti standardi i pravila kao i za proizvode ostalih 27 članica EU-a te zemalja Europskog ekonomskog prostora. Naravno, i tržište Hrvatske otvoreno je proizvodima iz zemalja EU-a, po pravilima jednakim za sve. Tijekom pregovora Hrvatska je tražila i dobila nekoliko prijelaznih razdoblja poput četverogodišnjeg za lijekove registrirane u Hrvatskoj, a to se odnosi na usklađivanje dokumentacije budući da europski sustav zahtijeva izuzetno složene, opširne dosjee.

SLOBODA KRETANJA RADNIKA (mjerila 0/1, 2008-2009.)

Pregovorima je osjetno izmijenjen sustav u Hrvatskoj što je pred zakonodavce stavilo golem posao usklađivanja propisa. S danom ulaska u EU Hrvatska je spremna aplicirati sadržaj europskog acquisa (zajedničke pravne stečevine). Bitno je da će radnici iz Hrvatske raditi u EU-u bez ograničenja, a nakon isteka prijelaznog razdoblja u kojem članice imaju pravo na izuzeće. Većina ih je do sada povlačila ograničenja već pri ulasku novih zemalja ili nakon nekoliko godina (Skandinavci, Velika Britanija), dio se opredijelio za ukidanje ograničenja za samo neka zanimanja (radnici u zdravstvu ili vozači - Belgija, Francuska). Samo su Njemačka i Austrija iskoristile maksimalno sedmogodišnje razdoblje. Sama razdoblja ograničenja traju dvije, pet ili sedam godina, članice obavještavaju EK o namjerama hoće li ih zadržati ili ukinuti. Sva ograničenja za zemlje iz proširenja 2004. godine prestaju sa 1. svibnjem iduće godine. Pristupni sporazum daje pristupajućoj državi opciju reciprociteta, ograničavanja zapošljavanja građana ostatka EU-a u Hrvatskoj. Mjera je više principijelne naravi, a aplicirala ju je Mađarska. Hrvatska dokumentacija na web-stranicama MVPEI-ja detaljno objašnjava razmjere promjena. Budući da se radi o unutarnjem tržištu, jedna od četiriju sloboda pretpostavlja i to da radnik iz Hrvatske (ili bilo koje druge članice) ima pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje, mirovinu, obiteljska davanja i nadoknadu za nezaposlenost.

PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA USLUGA (mjerila 0/6, 2007-2009.)

Iako je dio liberalizacije reguliran SSP-om, tek s članstvom u EU-u, točnije s ulaskom u prostor unutarnjeg tržišta, na snagu stupa princip nesmetanog pružanja usluga i nediskriminirajućeg zakonskog okvira za otvaranje tvrtki. Što se usluga - ili 70 posto europske ekonomije - tiče, od dana ulaska u EU tvrtke i građani iz Hrvatske bez limita počinju posao u bilo kojoj članici EU/Europskog ekonomskog prostora, bilo da je riječ o tvrtkama ili o učestaloj kategoriji samozaposlenih osoba. Usluge se pružaju i bez osnivanja tvrtke (ili poslovnog nastana) u određenoj državi. Iako s ovim ima problema unutar sadašnje zajednice 27 država, po pravilu hrvatske se kvalifikacije priznaju i u zemljama EU-a - i obratno, a priznavanje će izbjeći sadašnju kompliciranu proceduru nostrifikacije. Poštanske usluge će biti liberalizirane pola godine prije datuma pristupanja, još jedan rezultat aplikacije SSP-a.

SLOBODA KRETANJA KAPITALA (mjerila 2/3, 2009-2010.)

Potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija (otvaranje računa u inozemstvu, unošenje i iznošenje gotovine iz zemlje bez ograničenja ali uz deklaraciju, odobravanje kredita osobama koje nisu rezidenti tih zemalja...) već je na snazi od početka ove godine. Financijske institucije, iako je do članstva preostalo dvije godine (bude li sve po planu i bez neugodnih iznenađenja), obvezane su transparentno informirati korisnike usluga o cijenama i uvjetima usluga, tečajevima, kamatama. Informacije su besplatne. Budući da se sustav nadograđuje i u EU-u, novosti će postupno ulaziti i u hrvatsku praksu, poput obveze eliminacije svih skrivenih troškova iz "najmanjih slova" u ugovorima. Članstvo znači i da svi građani Hrvatske mogu - bez ograničenja i ako to žele! - poslovati s financijskim institucijama širom unutarnjeg tržišta EU-a. Liberalizacija je bila dugačak i ponekad sporovozan proces i za građane EU-a. SSP-om je već liberalizirano tržište nekretninama, dakle građani Hrvatske mogu kupovati po EU-u kao što i građani EU-a mogu u shopping u Hrvatsku, sada bez premosnice - osnovane tvrtke. Jedina zemlja u EU-u s trajnom derogacijom je Malta. Poljoprivredno je zemljište iznimka: Hrvatska je, kao i sve zemlje prošlog kruga proširenja, dobila sedmogodišnje izuzeće prema kome državljani članica EU-a ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište. Mjera se može produljiti još tri godine bude li snažnih argumenata za nju. Poljska je jedina koja je dobila dulje prijelazno razdoblje, 12 godina - EU je, kao i u slučaju nekretnina na minijaturnoj Malti, uvažio tamošnje specifičnosti. Ograničenje ne vrijedi ukoliko strani državljanin osnuje tvrtku u Hrvatskoj i ona bude ta koja će kupovati. Praksa veli da u novim članicama EU-a, unatoč strahovima, nije došlo do masovnog kupovanja poljoprivrednog zemljišta.

JAVNE NABAVE (mjerila 0/4, 2008-2010.)

Dobar utjecaj prilagodbe hrvatskih propisima EU-a je to da su javne nabave daleko bliže idealu "dobivanja maksimalne vrijednosti za novac poreznih obveznika" eliminirajući uvođenjem transparentnosti moguće namještaljke i pogodovanje odabranima. Tvrtke i pojedinci iz Hrvatske još od trenutka stupanja na snagu SSP-a u veljači 2005. godine imaju pristup svim javnim natječajima u EU-u. Prave su mijene u ovom segmentu stvorene unošenjem transparentnosti koja bi trebala reducirati klijentelizam i poništiti praksu "zlatnih toaleta" ili "bojenja tunela".

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA (mjerila 0/4, 2007-2009.)

Aplikacija acquisa u računovodstvo i postupke revizije smatra se unosom u jačanje pravne sigurnosti tvrtki čime se potiču ulaganja i olakšava/poboljšava poslovanje. Ulazak u EU znači i mogućnost osnivanja novih oblika trgovačkih društava - europskog dioničkog društva i europskog gospodarskog interesnog udruženja - čime se pojednostavljuje prekogranično poslovanje u svim vidovima, poput pripajanja ili prijenosa sjedišta bez dodatnog administriranja i pripadajućih mu troškova.

PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA (mjerila 0/2, 2007-2008.)

Zaštita autorskih i srodnih prava i prava industrijskog vlasništva diže se na višu razinu aplikacijom europskih propisa o zaštiti patentom, zaštiti žiga, zaštiti dizajna... ili oznakama izvornosti i geografskog podrijetla.

TRŽIŠNO NATJECANJE (mjerila 4/4, 2010-2011.)

Riječ je o jednom od istinskih stupova unutarnjeg tržišta, koji se brine da za sve vrijede jednaki uvjeti čime se eliminiraju beskrajne državne potpore neproduktivnim granama. One stvaraju poremećaje na tržištu dajući nepravednu prednost tvrtkama na proračunskoj infuziji. S ulaskom u EU potpore će se odobravati prema striktnim pravilima, poput, pojednostavljeno, da se odobravaju samo jednom, da potiču istraživanje, ekologiju, poduzetništvo ili se otvaraju u slučaju prirodnih katastrofa, iznimno i u situacijama oporavka od krize. No, svaki paket mora proći striktne provjere Europske komisije. Europski se paket intervencija države u oporavak, uglavnom kroz garancije, približio trilijunu eura. Što se škverova tiče, Hrvatska mora završiti započeto restrukturiranje industrije. Ne uspije li, slijedi mjera uobičajena za sve članice EU-a, povrat novca uplaćenog od 2006. godine. (Od dana ulaska škverovi su i europski problem!) Veliki kršitelji pravila unutarnjeg tržišta unosnik su u proračun EU-a visokim kaznama kartelima za dogovaranje cijena i uvjeta poslovanja.

FINANCIJSKE USLUGE (mjerila 0/5, 2007-2009.)

Donosi punu integraciju banaka, mirovinskih fondova i osiguranja u europski sustav, uz obećanje obogaćenja usluga. Pregovori su dali jednu od rijetkih trajnih derogacija - Hrvatska banka za obnovu i razvoj i kreditne unije koje posluju isključivo u zemlji izuzete su od primjene propisa EU-a o kreditinim institucijama.

INFORMACIJSKO DRUŠTVO I MEDIJI (mjerila 0/3, 2007-2008.)

Hrvate će najviše veseliti sniženje cijena roaminga u mobilnoj telefoniji, ali i ograničenje minutaže u reklamama na javnoj televiziji (ne smije prijeći četiri minute u satu). Unutarnje tržište omogućuje potrošačima biranje operatora i paketa koji žele, uz zadržavanje telefonskog broja.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK (mjerila 1/3, 2009-2011.)

Izravna plaćanja poljoprivrednicima ostaju nepromijenjena prema iznosima - do 400 milijuna eura godišnje - uz sniženje udjela državnog proračuna na uštrb europskog. Nacionalne su potpore dozvoljene tri godine od ulaska u EU.
Iznimka su potpore izvan zajedničke poljoprivredne politike EU-a, poput onih za (ekstra) djevičansko maslinovo ulje, duhan, šećernu repu, krave muzare. Ostaju vezane isplate za krave muzare te za ovce i koze.
Poljoprivredna politika EU-a sve naglašenije potiče ruralni razvitak i tzv. dobre prakse uz istaknutu ekološku komponentu. Za prilagodbu europskim prioritetima ispregovarano je prijelazno razdoblje do 2018. godine.
Godina dana po pristupanju period je u kojem Hrvatska može na europskoj razini zaštititi svoje proizvode već zaštićene na nacionalnoj razini (vina, suhomesnati proizvodi, sirevi...).
Samoborski bermet skupa sa zadarskim maraskinom i hrvatskom starom šljivovicom ili hrvatskom travaricom dobivaju oznake zemljopisnog podrijetla jednako kao i vina plavac i opolo.
Hrvatska na tržište EU-a unosi njemu nov proizvod, znan kao "pekmez".

SIGURNOST HRANE, VETERINARSKA I FITOSANITARNA POLITIKA (mjerila 4/3, 2009-2010.)

Hrvatska je za razliku od zemalja prošlog kruga proširenja veoma rano u procesu pristupanja zadovoljavala glavninu europskih standarda sigurnosti hrane i veterinarskih pravila do mjere da meso i mesni proizvodi iz Hrvatske već danas nesmetano prelaze granice. Pregovori nisu mogli proći bez izuzeća, poput onoga za kaveze za kokoši nesilice, ali samo godinu dana od pristupanja, a kraj 2015. godine zadnji je rok za usklađivanje standarda klaonica, mljekara ili ribarnica s europskim. Neumski je koridor riješen bez gradnje mosta, utvrđivanjem posebnog režima nadzora prolaska životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

RIBARSTVO (mjerila 0/3, 2010-2011.)

Osim sredstava Europskog ribarskog fonda, posebna je pomoć odobrena za četiri vanjska otoka, Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet, gdje je viša stopa sufinanciranja iz fondova EU-a sa 85 umjesto standardnih 75 posto. Ribarice ulaze u satelitski sustav nadzora. Teritorijalne vode ostaju teritorijalnima, a ZERP može preživjeti politiku. Režim koćarenja usklađen je s postojećom hrvatskom praksom i uz kredibilne dokaze može ostati trajno izuzeće. Sačuvani su i neki tradicionalni ribarski alati. Postupno se ukida u EU-u nepostojeća institucija malog ribolova.

PROMETNA POLITIKA (mjerila 0/4, 2008-2010.)

Digitalni tahografi uz strože propise kojima se čuva zdravlje vozača, a time sigurnost prometa, ili nadzor pomorskog prometa Jadranom ili set europskih pravila zaštite prava i interesa putnika u zračnom prometu s nadoknadama za kašnjenja su novosti koje stižu s ulaskom u EU. Hrvatski prijevoznici u prve dvije godine članstva neće moći pružati usluge u drugim članicama EU-a - niti europski u Hrvatskoj. Prijelazna su razdoblja do pune liberalizacije uvedena radi zaštite željezničkog prometa (samo u godini ulaska u EU), te do 2015. i 2017. u pomorskom prometu.

ENERGETIKA (mjerila 0/4, 2008-2009.)

Liberalizacija i unošenje europskih razvojnih ciljeva ("dvadesetice", do 2020. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije na 20 posto uz 20 posto dobitaka uštedama) označavaju ovo područje. Riječ je o revoluciji.

POREZI (mjerila 0/3, 2009-2010.)

Godinu i pol od ulaska dozvoljeno je oslobađanje plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište, minimalni je prag za ulazak među obveznike PDV-a viši nego u EU-u, 35 prema 5000 eura, europski sustav poreza na duhan zamjenjuje hrvatski zadnjeg dana 2017. godine, a međunarodni prijevoz putnika oslobođen je PDV-a. Nulta stopa poreza se ukida, zamjenjuju je - želi li to Hrvatska - minimalne dozvoljene stope od šest posto. Porezni je sustav za sada stvar država članica zajednice, proces usklađivanja tek je počeo, primarno unutar eurozone.

EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA (mjerila 0/1, 2006-2008.)

Krajnji je cilj ulazak u eurozonu, za što se svaka zemlja priprema vlastitim tempom, a neke odlučuju i referendumom (Švedska).

STATISTIKA (mjerila 0/2, 2007-2009.)

Vjerodostojna statistika uvjet je za pristup fondovima EU-a.

SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE (mjerila 1/2, 2008-2009.)

Hrvatska postaje dijelom usklađenog europskog sustava krojenog sa svrhom stvaranja jednakih mogućnosti za sve, zaštite jednakih plaća za isti rad te zabrane diskriminacije. Posebno su značajni cjeloživotno učenje i europska pomoć prekvalifikacijama.

PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA (mjerila 0/1, 2006-2008.)

Šansa za poduzetnike - ali i velika obveza za njihove udruge - su brojne potpore s naglaskom na inovacijama i svime s prefiksom e (e-katastar, e-zdravstvo...)

TRANSEUROPSKE MREŽE (mjerila 0/1, 2007-2009.)

Nakon što su je desetljećima zaobilazili, glavni se europski prometni pravci vraćaju u Hrvatsku... koja se uključuje u europsku prometnu mrežu i razvojnu strategiju, sa svim inovacijama.

REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA (mjerila 1/7, 2009-2011.)

Na ovom se polju testira sposobnost strateškog planiranja. Hrvatska je podijeljena na tri statističke regije - one nemaju nikakve veze s teritorijalnim preustrojem. Pravo na razvojna sredstva imaju regije ispod praga od 75 posto BDP-a EU-a.

PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVA (mjerila 3/10, 2010-2011.)

Monitoring će trajati do ulaska Hrvatske u EU. Reforma je došla do točke s koje nema povratka. Hrvatska bi u EU ušla s funkcionirajućim, kredibilnim pravosuđem i s manje korupcije.

PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST (mjerila 1/6, 2009-2010.)

Bit priprema je ulazak u schengensku zonu bez granica, jednog dana kada se zadovolje svi, mahom tehnički preduvjeti - mada nije isključen upliv politike. Modra će hrvatska putovnica biti europeizirana karakterističnom bojom crvenog vina kakva je na svim europskim putovnicama.

ZNANOST I ISTRAŽIVANJE (mjerila 0/0, 2006. pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni)

Novoj se članici otvaraju programi sa svrhom povećanja ulaganja u znanost i istraživanje. Prostor je otvoren za državne potpore.

OBRAZOVANJE I KULTURA (mjerila 0/0, 2006. pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni

Pretpostavlja ulazak u europski sustav podupiranja znanja, posebno je dragocjena opcija studiranja izvan zemlje.

OKOLIŠ (mjerila 1/4, 2010-2010.)

Poglavlje koje ne može bez dugih prijelaznih razdoblja: puna primjena acquisa još uvijek muči čak i zemlje osnivačice EU-a kada se dođe do standarda čistoće voda ili zaštite ugroženih životinjskih vrsta. Dodatno je vrijeme neizbježno za područje gdje se cijena usklađivanja mjeri milijardama i koje se smatra financijski najteže provedivim. Prijelazna razdoblja pokrivaju kvalitetu voda, gospodarenje otpadom ili sprječavanje industrijskog zagađenja.

ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJE (mjerila 0/4, 2007-2009.)

Promjene će osjetiti svi građani jer izravno utječu na svakodnevicu, počevši od ulaska Hrvatske u sustav ranog uzbunjivanja u slučaju nekvalitetnih i opasnih proizvoda do izvansudskog rješavanja sporova iz zaštite potrošača.

CARINSKA UNIJA (mjerila 0/3, 2006-2008.)

Vanjske granice EU-a postaju granice Hrvatske prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori i tu ostaju carinske kontrole. Građanin Hrvatske može kupovati gdje god hoće na unutarnjem tržištu bez plaćanja carina - i obratno.

VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA (mjerila 0/1, 2010-2010.)

Članstvo, osim sudjelovanja u zajedničkim akcijama EU-a, donosi i neke beneficije Hrvatima, poput konzularne pomoći bilo kojeg predstavništva članice EU-a tamo gdje nema hrvatskih.

FINANCIJSKI NADZOR (mjerila 0/5, 2007-2010.)

Poglavlje donosi jaču kontrolu uz nove institucije, poput Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (u Ministarstvu financija) kao točke kontakta s OLAF-om, središnjim uredom EU-a.

FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE (mjerila 0/1, ne pregovara se)

Hrvatski unos u proračun EU-a je definiran, puni se iz carina, PDV-a. EU osigurava okvir koji će onemogućiti da Hrvatska u prvim godinama ulaska postane veći unosnik negoli korisnik sredstava. Procjene su različite; stručni dio pregovaračkog tima spominje jedan euro unošenja u proračun EU-a prema tri eura povlačenja iz fondova (što je već pretjerano jer je apsorpcijska moć, razumljivo, još uvijek niska), a političari u predizbornim vremenima obećavaju brda i doline s jedan prema četiri. Realno, bude li jedan prema dva, to će se već smatrati odličnim rezultatom. Povoljno je i da su iznosi potpora određeni i za vrijeme nakon novog srednjoročnog proračuna EU-a te su sredstva zagarantirana bez obzira na to što dogovore članice tijekom rasprave za proračun od 2014.

INSTITUCIJE (mjerila nema, ne pregovara se)

Hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a, u Europskom parlamentu je za izabrane predstavnike nove članice rezervirano 12 mjesta. Do daljnjega, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji Barroso II te po jednog suca u Europskom sudu, Općem sudu i Revizorskom sudu. Hrvatski predstavnik ulazi u Vijeće guvernera Europske investicijske banke (EIB) i u Opće vijeće Središnje europske banke (ECB). Odboru regija Hrvatska daje devet predstavnika. Vrijednost Hrvatske na Vijeću je sedam glasova.

OSTALA PITANJA (mjerila nema, poglavlje se istovremeno otvara i zatvara)

Detaljno su definirani uvjeti prolaska Neumskim koridorom i monitoring do pristupanja.

ako su pregovori Hrvatske s EU gotovi, tako su se otvorili i sve do nedavno zaštićeni podaci o procesu u arhivu Vijeća EU-a. Nisu svi dokumenti izravno dostupni, no u kolekciji dostupnih dovoljno je zanimljivih, pa čak i kada je na njima još uvijek oznaka "djelomi­čne dostupnosti". Europska komisija na svojim stranicama i dalje daje oskudne podatke.