Stambeni krediti isplaćeni dužnicima koji su istovremeno uzeli i nestambeni kredit brže se "kvare", a u 2024. godini 18 posto dužnika u otprilike isto vrijeme je podiglo oba kredita, što je porast od tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, ističe se u četvrtak u novom HNBlogu.

Iako potrošači, u skladu s vlastitim potrebama, uglavnom podižu isključivo stambeni ili nestambeni - u većini slučajeva tzv. gotovinski nenamjenski kredit, dio dužnika istovremeno podiže oba kredita. Krediti tim dužnicima su znatno rizičniji pa porast učestalosti istovremenog podizanja stambenog i nestambenog kredita može pružiti ranu informaciju o promjenama rizika za financijsku stabilnost, piše u novom HNBlogu "Kad dug postane loš drug: višestruki krediti i rizici za financijsku stabilnost" Luke Sovulja, višeg stručnog suradnika u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako u 2024. godini 18 posto dužnika koji su podizali stambene kredite, istovremeno je uzelo i nestambene kredite, što je porast od tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, te je ujedno najviša razina u razdoblju od četiri godine za koje postoje podaci, pokazala je analiza.

Navedeni dužnici u pravilu imaju viši omjer otplate duga i dohotka (DSTI) te viši omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV), kao i dulje dospijeće, a usto i niži dohodak, što ih čini osjetljivijima na potencijalne nepovoljne šokove.

Ekonometrijska analiza pokazuje da su stambeni krediti dužnika s obje vrste kredita u razdoblju od tri godine imali oko 3,5 puta veću vjerojatnost "kvarenja" od stambenih kredita dužnicima koji nisu istovremeno podizali nestambene kredite, čak i kada se eliminira utjecaj visine dohotka i zaduženosti na vjerojatnost neuredne otplate kredita.

Autor iznosi podatak da je kraju 2024. godine udio neprihodujućih u stambenim kreditima isplaćenima dužnicima koji su uzeli samo stambeni kredit, u grupi kredita odobrenih tijekom 2021., u prosjeku iznosio nešto manje od 0,5 posto. S druge strane, u segmentu stambenih kredita uz koje je istovremeno ugovoren i nestambeni kredit, prosječni udio neprihodujućih kredita bio je gotovo trostruko viši, to jest za oko 1,3 posto.

Nestambeni kredit za uređenje nekretnine ili financiranje učešća

U većini slučajeva nestambeni krediti isplaćeni su ili u istom mjesecu ili neposredno nakon isplate stambenog kredita, što može upućivati na zaključak da su se sredstvima nestambenog kredita pokrivali troškovi kupnje i uređenja nekretnine. No, otprilike trećina nestambenih kredita prethodila je stambenim kreditima, što pak sugerira da se ta sredstva možda koriste i za financiranje vlastitog učešća pri kupnji stambene nekretnine, navodi autor.

Nadalje, dužnici koji istovremeno uzimaju oba kredita dominantno ih ugovaraju u istoj banci. Zadržavajući se kod banke koja dobro poznaje njihovo financijsko stanje, potrošači izbjegavaju moguće dodatne troškove i neizvjesnost. S vremenom je ipak vidljiva rastuća sklonost zaduživanju u drugoj banci, što može biti motivirano nižim kamatnim stopama, ali i većoj toleranciji rizika banke u kojoj podižu nestambeni kredit, navodi se.

Prosječan iznos glavnice stambenih kredita tek je nešto viši za skupinu potrošača koji podižu samo stambeni kredit - 110 naprema 107 tisuća eura za dužnike koji podižu i nestambeni kredit. No, njihov dohodak u prosjeku iznosi oko 3.800 eura, što je za oko 600 eura više od prosječnog dohotka dužnika koji uzimaju i nestambeni kredit, pokazala je analiza.

Podjednak iznos glavnice uz niži dohodak potrošači s dodatnim kreditom kompenziraju dužim razdobljem otplate. Tako je stambeni kredit isplaćen dužnicima s oba kredita u 2024. imao prosječno dospijeće od 24,6 godina, dok je prosječno dospijeće za dužnike sa samo stambenim kreditom gotovo dvije godine kraće. No, kaže autor, duže prosječno dospijeće ne može u potpunosti nadoknaditi razlike u dohotku pa prosječan omjer troška servisiranja duga i dohotka (DSTI) za dužnike s oba kredita iznosi 44 posto, dok je za dužnike po samo stambenim kreditima za četiri postotnih bodova niži.

Osim toga, navodi, 45 posto dužnika s oba kredita ima DSTI omjer iznad 45 posto, dok je taj udjel za devet postotnih bodova niži za dužnike sa samo stambenim kreditima. Također, iznos njihovog stambenog kredita u prosjeku je veći u odnosu na vrijednost nekretnine (LTV), i to za oko sedam postotnih bodova.