Hrvatski izvoznici (HIZ) u osvrtu na carinske politike SAD-a i EU-a iznijeli su svoje preporuke kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja snage hrvatske ekonomije i gubitka ljudi s adekvatnim znanjima i vještinama, pri čemu između ostalog sugeriraju da treba pronaći mjere održanja zaposlenosti i proizvodnje u tvornicama i industrijama koje bi mogle biti pogođene carinama te spriječiti seljenje dijela domaće proizvodnje u SAD.

Iz HIZ-a uvodno ističu da jučerašnja američka odgoda recipročnih carina ne znači puno ako je izgledno da će se veća carina ipak kroz koji mjesec primjenjivati. Stanje je fluidno, agonija se produžava, a budućnost poslovanja i izvoza dijela poduzeća neizvjesna, poručuju,.

Odluke SAD-a o uvođenju carina stvaraju veliku neizvjesnost i zabrinutost o budućnosti daljnjeg plasmana proizvoda na tržište SAD-a, i to kako kod izravnog hrvatskog izvoza u SAD, tako i kod neizravnog izvoza u smislu proizvodnje intermedijarnih proizvoda za druge europske proizvođače koji su ovisni o izvozu na američko tržište.

"Za Hrvatsku to znači niži izvoz roba na naša dominantna tržišta u Europskoj uniji, kao i nižu potražnju za izvozom hrvatskih usluga u turizmu, IT sektoru i povezanim djelatnostima. Pad potražnje za europskim izvozom, kako na tržištu SAD-a tako i na drugim tržištima, koja će istodobno biti pogođena nižom potražnjom, imat će značajne učinke na sporiji rast BDP-a svih članica Europske unije pa tako i Hrvatske, a kod mnogih velikih članica EU-a te za Uniju u cjelini to znači izvjestan ulazak u recesiju s produženim djelovanjem", upozorili su u četvrtak iz HIZ-a.

Pritom je posebno naglašena zabrinutost kod tradicionalnih hrvatskih i europskih proizvođača izvoznika čiji se značajan dio izvoza upravo odnosi na izvoz u SAD. Kako oni ističu, za velik dio svoje proizvodnje oni na svjetskom tržištu neće moći naći alternativna izvozna tržišta, a na američkom tržištu će zbog carina postati daleko manje konkurentni u odnosu na američke proizvođače. Osim toga, navode iz HIZ-a, sužavanjem svjetskog tržišta javit će se znatno veća konkurencija među izvoznicima iz svih dijelova globalne ekonomije međusobno, pa se i u tom slučaju postavlja pitanje koji hrvatski i europski proizvođači će uspjeti održati vlastiti izvoz i proizvodnju na razini blizu dosadašnje, a koji će nestati s tržišta.

Hrvatska treba jasno zastupati interese svoje industrije

Hrvatska, kao dio EU-a, stoga se treba zalagati za izuzeća carinskog obuhvata u izvozu u SAD kod onih proizvoda koji su sistemski i strateški važni za očuvanje hrvatske industrije na makrorazini, ali isto tako i za izuzeća od američkih carina kod proizvoda čiji su hrvatski proizvođači regionalni nositelji radnih mjesta i faktor očuvanja zaposlenosti, demografske slike i životnog standarda u pojedinim hrvatskim regijama.

Hrvatska treba jasno zastupati interese svoje industrije i svojih poduzeća te u kontekstu toga tražiti prilike za dogovor s ostalim članicama Unije, poručuju iz izvozničkog udruženja.

Ističu da je rizik dominantno na strani očuvanja hrvatskog izvoza u druge članice EU-a, a ne samo kod direktnog izvoza u SAD. Pritom se nerijetko radi o izvoznicima koji nose značajan dio gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama Hrvatske, a zatvaranje dosadašnjih tvornica i otpuštanje radnika za te regije mogu značiti rast nezaposlenosti, pad životnog standarda građana i novi val narušavanja demografske slike zbog preseljenja dijela stanovništva u druge regije Hrvatske ili čak emigraciju iz Hrvatske u potrazi za poslom u drugim zemljama, upozoravaju.

Tu je i problem već sada niskog udjela prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, odnosno činjenica da je kroz protekla desetljeća izgubljen znatan dio domaće industrije i proizvodnih poduzeća, kao i općenito znatno lošija ekonomska pozicija s kojom se dio proizvodnih poduzeća u Hrvatskoj nosi već neko vrijeme, unatoč snažnoj ekspanziji BDP-a posljednjih godina.

Učinci nikada nisu linearni, a opće makroekonomsko stanje ne daje sliku nepovoljnih učinaka koji djeluju na pojedine proizvođače i promjenu strukture ekonomije, napominju.

Spriječiti seljenje proizvodnje u SAD

U danim okolnostima, Vlada i nositelji svih ekonomskih politika trebaju uzeti u obzir upravo te nelinearne učinke i rizike koji postoje za hrvatsku proizvodnu industriju te proizvodna izvozno orijentirana poduzeća koja će biti najviše pogođena, odnosno njihove zaposlenike, a kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja strukture i snage hrvatske ekonomije i gubitka ljudi koji raspolažu znanjima i vještinama na kojima industrija počiva.

Stoga, ekonomske politike trebaju spriječiti preseljenje dijela hrvatske proizvodnje i industrije u SAD, s obzirom da SAD trenutno upravo proklamira takvu politiku, zatim spriječiti propadanje tvornica, industrije i poduzetnika koji će biti direktno i indirektno pogođeni američkim carinama, kao i spriječiti gubitak mogućnosti zaposlenja radnika u tim tvornicama i industrijama.

Također, poručuju iz HIZ-a, treba pronaći fiskalne i socijalne mjere i druge načine kako održati zaposlenost i proizvodnju u pogođenim tvornicama i industrijama. Kažu i da općenito treba poduprijeti domaću proizvođačku industriju, poljoprivredu i izvoz, kako u kontekstu jačanja proizvodnih kapaciteta za domaće tržište radi smanjenja ovisnosti o uvozu, tako i u kontekstu jačanja proizvodnih kapaciteta za izvoz. Poručuju i da treba pronaći način kako da se obilna sredstva iz EU-ovih fondova više usmjere velikim i srednjim proizvodnim poduzećima na kojima počiva domaća proizvodnja i izvoz, a koji za mnoga sredstva zbog svoje veličine ili poslovne orijentacije ne mogu konkurirati.

Europski odgovor protucarinama nije rješenje

Podsjećaju i da je odgovore na odluku SAD-a o uvođenju carina na europske proizvode, administracija EU-a nudila u protucarinama na uvoz nemalog broja proizvoda iz SAD-a, uz potencijalno uvođenje europskih carina na uvoz usluga iz SAD-a i/ili uvođenje dodatne regulative na pružatelje tih usluga te potencijalno uvođenje poreza na digitalne transakcije i drugih nameta.

Niti jedno od navedenog nije adekvatno rješenje i na štetu je europskih proizvođača i potrošača, poručuju iz HIZ-a. Naime, Europa je ovisna o stranim pružateljima usluga plaćanja, a važan joj je i uvoz energenata iz SAD-a.

Hrvatski izvoznici se stoga zalažu za ukidanje carina u trgovinskim odnosima Europske unije i SAD-a s obje strane, odnosno razumni dogovor Europske unije i SAD-a o budućnosti slobodne trgovine bez carina, a u svakom slučaju za smanjivanje i ukidanje carina i protucarina koje su do sada najavljene ili u primjeni.

Ono što Europskoj uniji nipošto ne smije biti cilj, napisali su iz HIZ-a, je promatranje carina na uvoz iz SAD-a i drugih tržišta kao izvor povećanih financijskih sredstava za punjenje većih prihoda proračuna Europske unije. Pritom, proračun EU koji se danas u nemalom iznosu puni upravo iz carina na uvoz robe iz drugih ekonomija, onda barem treba biti iskorišten za kompenzaciju nepovoljnih učinaka američkih carina na poduzeća iz članica EU, uključujući hrvatska poduzeća koja su njima najviše pogođena.