Francuski proizvođač automobila Renault izvijestio je da će udružiti snage s tvrtkom za vojne bespilotne letjelice Turgis Gaillard na proizvodnji dronova za francusku vojsku, istaknuvši europski trend državnog poticanja civilne industrije da se uključi u proizvodnju oružja.

Renault će u proizvodnji dronova surađivati s kompanijom Turgis Gaillard, koja ih je projektirala, rekao je glasnogovornik kompanije.

"Prije nekoliko mjeseci francusko ministarstvo obrane uputilo nam je upit o projektu razvoja francuske proizvodnje dronova", kazao je u utorak Renaultov izvršni direktor za razvoj Fabrice Cambolive u razgovoru za francusku televiziju BFM TV, potvrdivši da je realizacija već krenula.

Upit je poslan Renaultu zato što imamo stručnjake za projektiranje, industrijsku proizvodnju i serijsku proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, objasnio je direktor.

Prema izvješću francuskog lista Les Échos, Renault i Turgis Gaillard trebali bi proizvoditi dron dugog doleta za promatranje i izviđanje, uz ciljanu proizvodnju od 600 letjelica mjesečno, prenosi njemačka agencija dpa.

Ugovor početne vrijednosti od 35 milijuna eura mogao bi Renaultu tijekom razdoblja od 10 godina donijeti prihod od milijardu eura, citira dpa izvješće francuskog lista L′Usine Nouvelle.

Dron Chorus bit će opremljen za napadačke i za misije prikupljanja obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja (ISR), piše L′Usine Nouvelle.

Renault nije potvrdio pojedinosti o vrsti dronova koje će proizvoditi niti je objavio vrijednost ugovora.

Predsjednik Emmanuel Macron više je puta pozvao tvrtke da se okrenu "ratnoj ekonomiji", a početkom mjeseca upozorio je proizvođače oružja da moraju ubrzati proizvodnju i biti učinkovitiji kako vojska ne bi morala opremu nabavljati od drugih europskih dobavljača, navodi Reuters.

Širenje njemačke baze

I njemačka vlada pokušava proširiti bazu za proizvodnju oružja i ministar obrane Boris Pistorius i ministrica gospodarstva Katherina Reiche održali su krajem prošle godine niz sastanaka s predstavnicima industrije kako bi ih potaknuli da se uključe u opskrbni lanac za sektor proizvodnje oružja.

"Dosad su obrambene kompanije i drugi važni sektori naše industrije uglavnom radili paralelno. To se treba i mora promijeniti", rekao je tada Pistorius.

Dvoje ministara predstavilo je tom prilikom platformu SVI‑Connect koja bi trebala omogućiti brzo nadopunjavanje postojećeg opskrbnog lanca resursima iz drugih industrijskih sektora.

"Sigurnosna politika sada je uvijek ujedno i ekonomska politika", naglasila je tom prilikom Reiche.

Rješenje za probleme?

Predstavnici njemačke industrije požalili su se pak na sastanku na "pretjerano kompliciran postupak nabavi", prema riječima predsjednika udruge industrijskih kompanija (BDI) Petera Leibingera.

Tome valja dodati i vještine koje poduzeća iz civilne industrije moraju razviti da bi mogle poslovati u vojnom sektoru, upozorio je Leibinger.

Neki dobavljači automobilskih dijelova, poput Schaefflera, već pokušavaju prebroditi probleme u sektoru proizvodnjom dijelova za vojnu industriju, izvijestio je u listopadu njemački list Der Spiegel.

Holding Porsche SE razmatra osnivanje platforme za ulaganje u obrambene tehnologije, a uprava Volkswagena naznačila je moguću suradnju s proizvođačem oružja Rheinmetallom u pogonu u Osnabrücku, koji trenutno posluje daleko ispod proizvodnog kapaciteta, prenosi Der Spiegel.

Povijesni rizici

Za kompanije u civilnom sektoru, poput njemačkog proizvođača čelika Salzgittera, okretanje vojnom sektoru nosi i određene rizike, uključujući one povijesne, piše njemački tjednik.

Salzgitter je nasljednik poduzeća Reichswerk AG für Erzbergbau und Eisenhütten "Hermann Göring" koje je čelikom opskrbljivao vojnu industriju nacističke Njemačke.

Ključni dobavljač njemačke vojske, i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, bio je i Rheinmetall, koji je u to vrijeme privremeno nacionaliziran.

Salzgitter je pak u strategiji za budućnost naveo da namjerava proizvoditi ekološki prihvatljiviji čelik i nekim se investitorima nimalo ne sviđa zaokret od ekološki zelenoga prema maslinasto zelenome, piše der Spiegel.

Kada je riječ o dobavljačima za automobilski sektor, činjenica da su savladali visoko automatiziranu proizvodnju automobilskih dijelova ne znači da bi mogli proizvoditi i manje serije kompleksnijih komponenti, rekao je za Der Spiegel ekonomist instituta Ifo Oliver Falck.

Proizvođači iz automobilskog i strojarskog sektora možda imaju stručno znanje za prijelaz u vojnu industriju, ali to se ne može provesti u djelo od danas do sutra, napominje ekonomist.

Kratkoročna korist

Čelnik talijanske središnje banke Fabio Panetta upozorio je pak prije godinu dana da proizvodnja oružja i vojne opreme ne pomaže gospodarskom rastu na dulji rok, naglasivši i da se tehnološki napredak ne može pripisati potrošnji na vojsku.

"Proizvodnja opreme za rat ne povećava potencijal rasta. Razvoj donose produktivna ulaganja, a ne oružje", rekao je Panetta početkom prošle godine u govoru u katoličkoj zakladi Fondazione Centesimus Annus Pro Pontifice u Bologni.

Pripisivanje tehnološkog razvoja potrošnji na vojsku vodi u zabludu, naglasio je talijanski guverner, istaknuvši da inovacije potiče znanstveno istraživanje te da ulaganja u vojsku mogu donijeti inovacije samo ako se usmjere u istraživanje.

Rat ometa razvoj, istaknuo je Panetta, citiravši istraživanje britanskog ekonomista Paula Colliera iz 2003. godine, i ne može donijeti prosperitet.

Proizvodnja oružja možda potiče gospodarski rast na kraći rok, ali na dulji rok taj poticaj blijedi pred štetom na infrastrukturi, strojevima i sirovinama i u društvenoj koheziji, zaključio je talijanski guverner.