Dosad su u dva navrata nenaplativi krediti rast prekidali kratkotrajnim padom između kvartala.

Od gotovo 280 milijardi kuna koje su pozajmile građanima, gospodarstvu i državi, banke ne mogu naplatiti 47,6 milijardi kuna, što je 17,05 posto, pokazuju najnovije brojke HNB-a.

Udio nenaplativih kredita, koji je u krizi skočio tri i pol puta, krajem rujna time se po prvi puta smanjio na godišnjoj razini. Vrijedi primijetiti da je ranije, u dva navrata, pokazatelj loših kredita svoju uzlaznu putanju prekidao kratkotrajnim padom između kvartala, pred kraj 2012. te 2014. godine. Ovogodišnji rujan donio je sramežljivi pad loših kredita (sa 17,34 posto koncem drugog kvartala), no u odnosu na kraj prošle godine oni stagniraju, dok su na godišnjoj razini blago pali s razine od 17,24 posto.

Nešto bolji indikator kvalitete portfelja zasad je tek minimalan. S 31,08 posto problematičnih kredita u ukupnima, kod tvrtki se nastavila pogoršavati otplata, kao i kod građana koji ne vraćaju 12,1 posto zajmova. No, pojedine kategorije kredita ′stoje′ bolje nego druge. Prije svega to su prekoračenja po tekućim računima, popularni ′minusi′, gdje je udio loših pao s 14,5 na 12,17 posto. No, istovremeno su građani nastavili s razduživanjem, pa je ukupna razina minusa u godinu dana srezana na 7,9 milijardi kuna što je oko 390 milijuna kuna.

Može se pretpostaviti je dio minusa zatvoren gotovinskim kreditima kojih je oko milijardu i pol više nego prije godinu dana, a i u tom segmentu naplata je bolja (9,3%) zahvaljujući dijelom i ′rolanju′ tih kredita. Budući da je od zadnjeg dana rujna na snazi konverzija kredita u švicarskom franku, pa su banke u knjigama provele dodatne rezervacije, ostaje vidjeti hoće li se i u kojoj mjeri ona reflektirati na loše kredite. Jedno je, međutim, sigurno; sve dok ne krene jači oporavak i ne pokrene se kreditni ciklus, poboljšanje naplate mjerit će se u sferi decimala.