Žene u Hrvatskoj u 2026. u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, pokazala je analiza portala MojPosao objavljena u petak a uoči Međunarodnog dana žena.

Prema podacima servisa MojaPlaća kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia u čijem sastavu je portal MojPosao, prosječna neto plaća muškaraca iznosi 1.717 eura, a žena 1.500 eura, što potvrđuje da je rodni jaz u primanjima i dalje prisutan na domaćem tržištu rada.

Najveća razlika vidljiva je u drvnoj industriji gdje žene u prosjeku zarađuju 1.105 eura, dok mjesečna zarada muškaraca iznosi 1.476 eura, odnosno plaća žena je manja za 25 posto.

U uslužnim djelatnostima žene zarađuju 1.126 eura, a muškarci 1.486 eura, odnosno žene zarađuju 24 posto manje, kao i u području tehnologije i razvoja, gdje je prosječna plaća žena 1.581 eura, a muškaraca 2.024 eura, dakle plaća žena je niža za 22 posto.

U sektoru sigurnosti i zaštite žene primaju u prosjeku 1.341 euro, a muškarci 1.663 eura (žene primaju plaću 19 posto nižu), dok je u prodaji prosjek 1.264 eura za žene i 1.514 eura za muškarce (plaća žena niža 17 posto nego muškarci).

Sektori u kojima su žene prosječno bolje plaćene su tekstilna i kožna industrija gdje žene zarađuju 1.122 eura, a muškarci 900 eura, odnosno žene zarađuju 25 posto više.

U kemijskoj industriji žene zarađuju 1.413 eura prema 1.236 eura koliko zarađuju muškarci, što je rast od 14 posto u korist žena, dok su u telekomunikacijama plaće žena 1.890 eura, a muškaraca 1.770 eura, odnosno plaće žena su više za sedam posto od njihovih muških kolega.

U strojarstvu je razlika manja, dva posto u korist žena, odnosno 1.713 eura prema 1.672 eura.

Ista pozicija, različita plaća

Prema podacima servisa MojaPlaća, žene u prosjeku primaju šest posto nižu plaću od svojih muških kolega za isti posao.

U pojedinim zanimanjima odstupanja su znatno izraženija pa primjerice na poziciji policijskog inspektora žene u prosjeku zarađuju 1.462 eura, dok muškarci primaju 2.156 eura (plaća žena niža za 32 posto).

Sličan jaz prisutan je kod šefa korisničke podrške, gdje muškarci zarađuju 2.457 eura, a žene 1.683 eura (žene primaju 31 posto manju plaću), kao i kod UX dizajnera (dizajn korisničkog iskustva), s prosječnom plaćom od 2.237 eura za muškarce i 1.574 eura za žene (30 posto niža plaća žena).

Značajne razlike su i među asistentima u nastavi gdje je plaća muškaraca 1.510 eura prema 1.092 eura koliko zarađuju žene te financijskih savjetnika, gdje muškarci zarađuju 1.972 eura, a žene 1.471 euro.

Postoje i pozicije na kojima su žene prosječno bolje plaćene pa tako primjerice specijalistice za rizike, u prosjeku, zarađuju 2.500 eura mjesečno, a njihovi muški kolege primaju 2.022 eura.

Kod pozicije stručnjaka za izvještavanje žene zarađuju 2.032 eura, a muškarci 1.642 eura, u zanimanjima poput biologa žene zarađuju 1.569 eura u odnosu na 1.343 eura koliko primaju muškarci, kineziologa s prosjekom od 1.691 eura za žene i 1.450 eura za muškarce i radiologa, gdje žene primaju 2.254 eura, a muškarci 1.934 eura.

Viša diploma, veća plaća

Najviše prosječne plaće ostvaruju zaposlenici s postdiplomskim i MBA kvalifikacijama, muškarci u prosjeku 2.681 euro, a žene 2.166 eura. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se zaposlenici sa završenom osnovnom školom, gdje muškarci zarađuju 1.391 euro, a žene 1.082 eura.

Kod srednje stručne spreme razlika iznosi oko 14 posto, dok se na razini postdiplomskih studija širi na 19 posto, što znači da su žene na najvišim obrazovnim razinama i dalje osjetno slabije plaćene od svojih muških kolega, navodi se u priopćenju.

Analiza prema dobnim skupinama pokazuje tipičan "karijerni luk". Plaće rastu s godinama iskustva, vrhunac dosežu između 35. i 54. godine, a potom blago stagniraju ili padaju. Taj obrazac vrijedi i za muškarce i za žene.

Ipak, u nijednoj dobnoj skupini žene ne dosežu prosječna primanja muškaraca.

Privatni sektor prednjači po plaćama

Analiza je pokazala da se najviše prosječne plaće i dalje isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu, što potvrđuje dugogodišnji trend. Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se udruge, s najnižim prosječnim primanjima, dok su javne institucije i domaće privatne tvrtke u sredini raspona.

No, bez obzira na model vlasništva muškarci u prosjeku zarađuju više od žena.

Razlike su najmanje u javnom sektoru, gdje jaz iznosi devet posto, u domaćim privatnim tvrtkama razlika se penje na 12 posto, dok je u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu najizraženija i doseže 15 posto.

"Razlika u primanjima između muškaraca i žena ne proizlazi iz jednog uzroka, već iz spleta međusobno povezanih čimbenika koji se nadograđuju kroz cijeli radni vijek. Diskriminacija pritom jest dio problema, ali nije jedini ni uvijek najvidljiviji. Važnu ulogu imaju i strukturne razlike na tržištu rada. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i uslužnih djelatnosti, dok su muškarci zastupljeniji u tehničkim i tehnološkim područjima koja u prosjeku nude više plaće", navodi se u analizi.

Također, karijerni put dodatno oblikuju rodiljni dopusti i neravnomjerna raspodjela obiteljskih obveza, što često usporava napredovanje žena, smanjuje kontinuitet radnog staža i dugoročno utječe na visinu primanja, a na izbor zanimanja i napredovanje utječu i rodni stereotipi te društvena očekivanja, koji žene rjeđe usmjeravaju prema STEM područjima, rukovodećim pozicijama i sektorima s iznadprosječnim plaćama.