Proizvodnja hrane treba postati nacionalni strateški prioritet, a samodostatnost u pokrivanju potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti pa treba snažno povećati investicije u kapacitete, tehnologije i inovacije, rekao je u utorak potpredsjednik HGK Dragan Kovačević.

"U kontekstu geopolitičkih prijetnji, nestabilnosti i carinskih ratova, Hrvatska mora pozicionirati proizvodnju hrane kao nacionalno-strateški prioritet. Sigurnost hrane, ponajprije samodostatnost u pokrivanju vlastitih potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti", rekao je Kovačević je na otvaranju 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji .

Nastavio je da sada, kada su na stolu treće izmjene strateškog plana zajedničke prehrambene politike, u tom planu treba snažno povećati sredstva za investicije, tj. kako uz sredstva iz fondova EU-a treba pojačati nacionalna sredstva, barem na 100 milijuna eura godišnje i usmjeriti u investicije, povećanje kapaciteta, tehnologije i inovacije.

Očekuju zaokret u politici potpora, koje moraju biti regionalizirane i fokusirane na proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni, jer se, kako je rekao, stvara osjećaj da se potiče sve, a zapravo se gubi fokus.

Ocijenio je da američke carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na hrvatski izvoz, da u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, SAD sudjeluje u izvozu s 0,8 posto, ali da bi moglo biti šteta za partnere u EU-u, proizvođače alkoholnih pića, vina, maslinova ulja, sira i konditore. Ako ti proizvodi preplave europsko tržište, mogao bi nastati dodatni pritisak na hrvatsku proizvodnju i izvoz. No, dodao je da je s obzirom na najnovija događanja, moguće odustajanje od visokih carina.

Trendovi u poljoprivredi nisu dobri, velika je uvozna ovisnost

Kovačević je rekao da trendovi u hrvatskoj proizvodnji hrane i dalje nisu dobri - izvoz je lani povećan za više od 8 posto, izvoz je stagnirao, imali smo rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a u odnosu na 2023., u 2024. pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 67 na 61 posto.

Gotovo 97 posto vanjskotrgovinskog suficita čini izvoz žitarica i uljarica, a uvozimo velike količine mlijeka, mesa, povrća, voća, proizvoda na bazi brašna i škroba, visoko finalizirane proizvode, s najvećom dodanom vrijednosti. Dodao je kako velika uvozna ovisnost snažno generira inflaciju, koja je u prvom tromjesečju bila oko 4,4 posto, najveću kada je u pitanju inflaciji cijena hrane na razini EU-a.

Kovačević je rekao da snažni gospodarski rast u Hrvatskoj generiraju osobna i turistička potrošnja i investicije iz EU-ovih fondova, a to dugoročno nije održivo pa moramo jačati prerađivačku industriju i izvoz.

Spomenuo je pritom da izvozimo oko 50 posto pšenice, a uvozimo ogromne količine mlinsko-pekarskih proizvoda.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić izjavio je da je ove godine dao nalog da se inspekcije više usmjere na maloprodajne objekte. Posebno se nadziru maloprodajni objekti u kojima se priprema hrana, gotova jela, kazao je i dodao da je velik, gotovo najveći dio nepravilnosti koje se odnose na kvalitetu, bio u pekarama, a u drugom dijelu u vezi HASAP-om, rokovima, higijenskim minimumima.

U prva četiri mjeseca ove godine obavljeno je 230 nadzora, od toga 107 u maloprodaji, a nesukladnosti je bilo 17 posto. Naglasio je da građani ne trebaju brinuti, sve što nije u skladu s propisima ne može u prodaju, a u sezoni će se pratiti i legalitet poslovanja u ugostiteljstvu, posebno kvaliteta i sigurnost hrane.

Na pitanje o nadzoru ograničenih cijena, Mikulić je odgovorio da je od nove odluke o ograničenim cijenama napravljeno oko 2400 nadzora - u 73 posto nadzora je sve bilo prema propisima, dok su u 27 posto pronađene nepravilnosti, koje se odnose na plakate i obavijesti o proizvodima, dio proizvoda se prodavao po većim cijenama, a neki nisu imali potrebne oznake. Kazne se, kada je riječ o cijenama većima od zajamčenih, kreću do 30 tisuća eura, kod plakata i oznaka daje se rok, a nepravilnosti uglavnom odmah ispravljaju.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević rekao je da sigurnost hrane postaje ključno strateško pitanje te je, na upit o cijenama, odgovorio kako smatra da pred turističku sezonu neće biti divljanja cijena, da država radi sve kako bi to obuzdala jer za to nema potrebe.