Rast stranih noćenja u hrvatskom turizmu zadnje tri godine je usporen, čime se produbljuje jaz u konkurentnosti, a treću godinu zaredom padaju i realni prihodi od turizma pri čemu je Hrvatska jedina među usporedivim destinacijama s negativnim rezultatom, upozorava u petak Hrvatska udruga poslodavaca.

Hrvatski turizam u posljednje tri godine bilježi usporen rast stranih noćenja (oko jedan posto), dok mediteranske konkurentske destinacije rastu oko 4,6 posto čime se dodatno produbljuje jaz u konkurentnosti. Realni prihodi od turizma padaju treću godinu zaredom, pri čemu je Hrvatska jedina među usporedivim destinacijama s negativnim rezultatom, a u odnosu na 2019. niži su za oko petinu, kaže se u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu Fokus tjedna.

Unatoč snažnoj globalnoj potražnji i činjenici da se Hrvatska svrstava među najsigurnije destinacije u Europi, prostor za rast prihoda kroz cijene sve je manji, kažu poslodavci.

Pritom iznose kako se razina cijena gotovo približila prosjeku EU-a, dok prosječna dnevna potrošnja turista (oko 176 eura) značajno zaostaje za destinacijama poput Italije, Španjolske, Francuske i Portugala.

HUP upozorava i na nizak udio hotelskog smještaja (oko devet posto) i dominaciju kratkoročnog najma, što, kako navodi, ograničava rast dodane vrijednosti, pa daljnji razvoj mora počivati na podizanju kvalitete, a ne volumena.

Uobičajeno, poslodavci ističu i troškove rada, koji su, kako navode, u 2025. dosegnuli 27,6 posto prihoda, uz kumulativni rast plaća od oko 25 posto zadnje dvije godine. Kažu da u 2026. godini dodatni pritisak dolazi od novog kolektivnog ugovora i povećanja minimalne plaće te da oko dvije trećine poduzeća u anketi Hrvatske udruge turizma (HUT), očekuje rast troškova rada na razini povećanja minimalne plaće ili više.

Unatoč visokoj stopi ulaganja (oko 31 posto prihoda), rast troškova rada smanjuje internu sposobnost financiranja ulaganja, što negativno utječe na dugoročnu konkurentnost sektora, smatra HUP.

Poslodavačka udruga smatra da investicijski ciklus ostaje nedovoljan unatoč potrebi za oko pet milijardi eura ulaganja u hotelski sektor u idućih pet godina.

Ključne prepreke vidi u sporim administrativnim procesima, ograničenjima u prostornom planiranju, neriješenim pitanjima turističkog zemljišta i pomorskog dobra te nedostatku greenfield investicija, zbog čega se ulaganja uglavnom svode na rekonstrukcije.

HUP preporučuje mjere za jačanje konkurentnosti turizma, a to su ubrzanje investicijskog ciklusa kroz uklanjanje administrativnih prepreka, unapređenje prostornog planiranja te efikasnije provođenje regulatornog okvira za turističko zemljište i pomorsko dobro, te stvaranje preduvjeta za bržu realizaciju greenfield projekata.

Među mjerama koje preporuča HUP su i ciljani poticaji i usmjerena ulaganja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti, fleksibilizacija radnog zakonodavstva i reguliranje povremenih poslova kroz porezno rasterećenje rada i brže procese zapošljavanja stranih radnika, kao i poticanje obrazovanja, prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja.

Poslodavci smatraju i da treba poticati ulaganja u kvalitetu i standardizaciju usluge kako bi rast cijena bio praćen rastom dodane vrijednosti.