Rast proračunskih prihoda u prvom mjesecu 2011. mogao bi biti nagovještaj pozitivnog trenda i oporavka domaćeg gospodarstva. Neslužbeni podatak kako su ukupni prihodi proračuna narasli za 1,8 posto, sugerira da je država od poreza, doprinosa, trošarina te ostalih prihoda prikupila u siječnju oko osam milijardi kuna, točnije oko 142 milijuna kuna više nego u siječnju 2010. Istodobno su ukupni rashodi pali za 0,4 posto u odnosu na siječanj 2010., tj. potrošeno je 380 milijuna kuna manje. To je bilo očekivano, osvrnuo se Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke, na rast prihoda, uzimajući u obzir oporavak trgovine na malo, ali napominje da je visoka inflacija pojela rast prihoda te da, realno, proračunski prihodi stagniraju. Inflacija je za siječanj iznosila 1,8 posto na godišnjoj razini, ali treba napomenuti da je država prošli mjesec imala nekoliko izvora prihoda manje nego u siječnju 2010.

Lani se u proračun slilo 204 milijuna kuna od kriznog poreza, Ina je platila dio dugovanja akumuliranih u 2009., pa je prihod od trošarina na naftne proizvode iznosio 382,1 milijun kuna, a porez na dohodak obračunavao se po višim kamatnim stopama. Tako se povećani prihod države penje na 346 milijuna kuna u mjesec dana, uzme li se u obzir da je trebalo namaknuti manjak nastao ukidanjem kriznog poreza. Teško je izračunati utjecaj snižavanja poreza na dohodak na trendove državnih financija, ali treba napomenuti da je porez lani u siječnju donio 166 milijuna kuna prihoda, koji su zasigurno smanjeni zbog nižih poreznih stopa što su se obračunavale prošli mjesec. Kad bi rast prihoda slijedio trend siječnja, država bi na godišnjoj razini uprihodila oko 4,1 milijardu kuna više no lani, što je vrlo respektabilna brojka u kontekstu planiranog deficita od 14,8 milijardi kuna.

Prema istoj metodologiji izračuna, ukupni rashodi države smanjili bi se za 4,5 milijardi kuna. Podatke o proračunskim prihodima i rashodima u siječnju Ministarstvo financija objavit će do kraja mjeseca, pa se zasad može samo spekulirati koji su porezi pridonijeli rastu ukupnih prihoda. Prihodi od poreza na dohodak morali su pasti, a analitičari očekuju i pad doprinosa. Socijalni doprinosi drugi su najsnažniji proračunski prihod koji je u siječnju 2010. nosio oko 39 posto ukupnih prihoda, ili 3,1 milijardu kuna. Tada je u Hrvatskoj bilo zaposleno 1,43 milijuna građana, dok podaci iz prosinca pokazuju da je bilo 48.000 manje onih u radnom odnosu nego na početku godine, što je negativni rast od 3,5 posto. Neprecizan izračun tako pokazuje da bi država padom zaposlenosti na zabilježenoj razini mogla ostati bez otprilike 108 milijuna kuna doprinosa. Rast je, dakle, mogao biti ostvaren jedino u dijelu prihoda od PDV-a i trošarina.

Porez na dodanu vrijednost najizdašniji je prihod proračuna, a treba naglasiti da se u siječanjsku statistiku slijeva prihod od blagdanske potrošnje. S obzirom da je lani u siječnju prikupljeno 2,4 milijarde kuna od PDV-a, a da podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na rast trgovine na malo u prosincu za 2,5 posto, možemo zaključiti da je rastrošnije stanovništvo pridonijelo dijelu rasta državnih prihoda, ali ne u potpunosti. Iako je premijerka Jadranka Kosor spominjala rast prodaje automobila, trošarine su u postotnom dijelu proračuna toliko niske da nisu mogle istaknutije pridonijeti punjenju proračuna, pa se nameće zaključak da bi siječanjska statistika zaista mogla biti nagovještaj izlaska iz krize.

Raduje i pad prihoda konsolidirane države za 0,4 posto, koji dodatno pridonosi poboljšanju bilance javnih financija. Ipak, Šantić očekuje da će tijekom cijele godine pritisak na povećanje državnih rashoda rasti uslijed pritisaka, koji se povećavaju u izbornoj godini, a i prijetnji koje za stabilnost financija nose državna jamstva i nužnost refinanciranja dugova. U prvom tromjesečju, točnije 14. ožujka, na državni račun sjeda obveznica u iznosu od 750 milijuna eura, koju će se nastojati isplatiti emisijom nove tranše euroobveznica. Ostala su još samo dva tjedna do isplate, a tržište još nije upoznato s tajmingom, tržištem na kojem će se izdati niti uvjetima po kojima će se Hrvatska ovaj put zadužiti.