Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocijenilo je da se smjer provođenja fiskalne politike u prvih šest mjeseci 2024. godine nastavlja na prošlogodišnji te da je bio u skladu s usvojenim planom proračuna za 2024. godinu, što u uvjetima relativno visokog rasta BDP-a nastavak vođenja procikličke fiskalne politike, ali navodi i da povećani fiskalni pritisci zahtijevaju naglašeni oprez u vođenju javnih financija.

Povjerenstvo je, naime, na svojoj sjednici u srijedu raspravilo prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2024. godine, koji je Vlada usvojila 20. rujna, kojim se predviđa povećanje prihoda (poslovanja), ali i povećanje rashoda državnog proračuna (nadasve rasta rashoda za zaposlene te naknade građanima i kućanstvima).

Kako navodi u svom priopćenju, ukupni prihodi državnog proračuna su u prvom polugodištu 2024. godine ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura ili 49,2 posto godišnjeg plana i u odnosu na isto razdoblje 2023. veći su za 2,6 posto. Ukupni rashodi istodobno su iznosili 15,1 milijardu eura ili 46,4 posto godišnjeg plana te su u odnosu na prvo polugodište 2023. godine povećani za 2 milijarde eura ili 15,3 posto, najviše pod utjecajem većeg izvršenja rashoda za zaposlene od 2,7 milijardi eura ili 864 milijuna eura odnosno 47,4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Ako se navedenom iznosu pribroje rashodi za zaposlene u osnovnim i srednjim školama koji se u državnom proračunu vode pod stavkom Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, tada se govori o ukupnom iznosu rashoda za zaposlene u prvom polugodištu 2024. od 3,6 milijardi eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 1,1 milijardu eura. Znatno međugodišnje povećanje rashoda u prvoj polovini 2024. ostvareno je i kod naknada građanima i kućanstvima (+753 milijuna eura odnosno za 18 posto) te kod subvencija (310 milijuna eura odnosno 44,8 posto).

U prvom polugodištu 2024. godine opći je proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvario manjak u iznosu od 0,7 milijardi eura ili 0,8 posto BDP-a). Pritom je razlika ukupnih prihoda i rashoda državnog proračuna u prvoj polovini 2024. negativna od 1,1 mlrd. eura odnosno 1,3 posto BDP-a, dok je u prvom polugodištu 2023. godine ostvaren višak od 566 milijuna eura (0,7 posto BDP-a). Nadalje, izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 0,1 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile od 0,3 posto BDP-a). Strukturni saldo opće države pokazuje izraženije pogoršanje fiskalne slike, jer bi prema projekcijama EK trebao dosegnuti -3,6 posto BDP-a u 2024., stoga Povjerenstvo ističe kako postoji bitna opasnost ovakvog ostvarenja strukturnog salda, koji će biti iznad novo definirane gornje granice od -1,5 posto BDP-a prema novim fiskalnim pravilima.

Ukupni dug je na kraju lipnja 2024. godine iznosio 49,2 milijarde eura i bio je za 1,2 milijarde ili 2,5 posto veći u odnosu na lipanj 2023. godine, dok se udio javnog duga u BDP-u zbog rasta nominalnog BDP-a smanjuje. Tako je udio duga opće države na kraju lipnja 2024. godine prema procjenama PFP-a, računajući u odnosu na polugodišnje ostvarenje BDP-a, iznosio oko 61,5 posto. Do kraja godine navedeni udio bi se prema trenutnim projekcijama proračunskog manjka trebao dalje nastaviti smanjivati, zbog očekivanog znatnog rasta BDP-a u drugoj polovini godine, konstatiraju u Povjerenstvu.

Povjerenstvo u svom priopćenju ističe da iako su trenutna makroekonomska kretanja pozitivna i povoljna, povećani fiskalni pritisci zahtijevaju naglašeni oprez u vođenju javnih financija, jer kretanja na strani rashoda predstavljaju izazov za fiskalnu održivost. Također, Povjerenstvo ističe izraženije pogoršanje strukturnog salda opće države, iznad novo definirane gornje granice sukladno novim fiskalnim pravilima. Stoga poziva na iskorištavanje pozitivnog makroekonomskog trenutka za konsolidaciju javnih financija i jačanje fiskalne otpornosti te jačanje fiskalne discipline.