Plutajući LNG terminal u Omišlju i spojni plinovod Zlobin - Omišalj, kojim će ukapljeni prirodni plin (UPP/LNG) otpravljati u hrvatski transportni plinski sustav i do kupaca svečano su u petak pušteni u rad, čime su i Hrvatska i Europa dobile novi i konkurentan dobavni pravac prirodnog plina.

Premijer Plenković rekao je da je danas povijesni dan, ne samo s aspekta onih koji su godinama radili kako bi se projekt realizirao, nego zbog činjenice da otvaranje LNG terminala mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe i svijeta.

"Sada smo u sasvim drugoj poziciji, prijatelji i partneri nas gledaju drugim očima. Ovaj terminal, u kombinaciji s onima koji već postoje u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug. Ta činjenica je jako dobra za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u srednjoj i istočnoj Europi", izjavio je premijer.

Plenković je kazao da je jedna od prvih zadaća Vlade 2016. bilo lobiranje prema EK da se odobre sredstva za sufinanciranje. "S obzirom na cijenu projekta nismo imali ni trunke dileme da kao Vlada moramo stati iza ovog projekta i financijski," rekao je i naglasio da je stoga odlučeno da sudjeluje i država. Naglasio je da je projekt ostvaren po najvišim ekološkim standardima te da neće zagađivati ni more ni okoliš.

Projekt LNG Hrvatska vrijedan je otprilike 234 milijuna eura, a u prosincu 2017. Hrvatska je potpisala s Europskom komisijom sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin.

"Bilo je govora treba li nam taj terminal. Mi smo smatrali da treba, ne samo zbog diverzifikacije, nego i utjecaja na cijene. Već će informacija o zakupljenosti kapaciteta utjecati u konačnici na smanjenje cijena plina u Hrvatskoj i to je najbolja i najkonkretnija korist ovog projekta", istaknuo je premijer.

Dodao je da je taj projekt rađen po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima, o čemu se godinama vodila javna rasprava u zemlji.

"Sada vidimo da smo dobili transformirani tanker, koji neće zagađivati more i okoliš. To je posebno važno iz respekta kojeg imamo prema ljudima koji žive na Krku, činjenici da je to jedan od naših najvećih otoka, poznat po turizmu, ali ima i strateški ulogu i zbog terminala i zbog mosta i zbog aerodroma. To nema niti jedan drugi otok u Hrvatskoj", napomenuo je.

Podsjetio je da je prirodni plin tranzicijsko gorivo, jer signalizira put od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije, naglasivši da je zato taj projekt važan i za proces zelene transformacije Hrvatske, na kojemu se radi zajedno na globalnoj razini i s partnerima u Europi.

"Kad je riječ o geopolitičkom značaju, mislim da ćemo s godinama pred nama tek uvidjeti koliko je važna realizacija ovog projekta. Bitna je za EU, za porijeklo plina koji će dolaziti, bitno je za naše transatlantske partnere, jer su SAD kontinuirano podržavale taj projekt", apostrofirao je Plenković.

Kako je naveo, u budućnosti preostaje se angažirati na tome da se kapaciteti terminala koriste, kako bi se pridonijelo pozicioniranju Hrvatske i kroz angažman u Inicijativi triju mora, jer su upravo kroz tu inicijativu energetski projekti među najvažnijima.

Pritom je istaknuo da Hrvatska ima i druge projekte u energetskom sektoru, poput jadransko-jonskog plinovod, izgradnje novog skladišta plina u Grubišnom polju i projekte povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja.

Po njegovim riječima, nastavit će se raditi na poticanju tranzicije na čistu energiju kroz niz projekata koji su usmjereni na bolje korištenje hidropotencijala i novih izvora obnovljive energije.

Simson: Zakupljenost velikog dijela kapaciteta znak uspjeha

Uz premijera, na svečanom otvaranju LNG teminala bili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Republike Mađarske Peter Szijjarto, predsjednik Uprave Plinacroa Ivica Arar, predsjednik Uprave LNG Hrvatska Hrvoje Krhen, a nazočnima se putem videoporuke obratila i povjerenica za energetiku Europske komisije Kadri Simson.

Ministar Ćorić rekao da se na projekt i realizaciju čekalo više od dva desetljeća, te da je riječ o jednom od najsloženijih projekata u plinskom biznisu, koji osigurava alternativni dobavni pravac plina, a podržala ga je EU i ima strateški značaj.

Kazao je i da je taj projekt odolio raznim društvenim i političkim izazovima te manipulativnim radnjama usmjerenim na to da se ne realizira. "Radi se o terminalu koji je napravljen po najvišim standardima, ekonomskim i ekološkim," rekao je Ćorić.

Ministar vanjskih poslova i trgovine Republike Mađarske Peter Szijjarto ocijenio je da je riječ o povijesnom događaju, koji omogućava dobavu plina iz novog opskrbnog pravca te bolju sigurnost opskrbe.

Povjerenica za energetiku Europske komisije Kadri Simson kazala je da projekt simbolizira zajedničke napore i da će donijeti koristi ne samo Hrvatskoj nego i susjedima te da je važan za cijelu regiju. Omogućuje sigurniju opskrbljenost plinom, a znak uspjeha je i to što je zakupljen veliki dio kapaciteta terminala, kazala je.

Kako je rečeno, izgradnjom LNG terminala i otpremnog plinovoda Zlobin - Omišalj Hrvatska je dobila novi dobavni pravac plina koji joj jamči energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe plinom. Riječ je o najsloženijim objektima na plinskom transportnom sustavu u koje je tvrtka LNG Hrvatska uložila oko 1,7 milijardi kuna, dok je Plinacro u novi dio plinovoda, dva plinska transportna čvorišta i druge nadzemne objekte uložio 430 milijuna kuna.

Izgradnjom kompresorske stanice u siječnju prošle godine omogućen je dvosmjerni protoka plina između Hrvatske i Mađarske, a rekonstrukcijom plinovoda Rogatec - Zabok između Hrvatske i Slovenije, čime su zadovoljeni svi uvjeti za otpremu plina s LNG terminala prema zemljama središnje i jugoistočne Europe, a hrvatski plinski transportni sustav integriran je u europske tokove plina.

Radovi na otpremnom plinovodu Zlobin-Omišalj, dugačkom 16,7 kilometara završeni su sredinom studenoga, a LNG terminal je s komercijalnim radom, nakon mjesec dana probnog rada, počeo 1. siječnja ove godine.

Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijarde kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti zakupljeni za sljedeće tri godine, sljedećih godina zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a od 2027., zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta.