Obrtnici i poslodavci i dalje se suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju zapošljavanje stranaca, priopćila je u ponedjeljak Hrvatska obrtnička komore (HOK).

HOK upozorava na probleme koje stvaraju neke stavke iz Zakona o strancima. Traži digitalizaciju i jednostavnije procedure pri dovođenju stranih radnika.

Obrtnicima uz ostalo smeta nemogućnost dokazivanja aktivnog obavljanja djelatnosti u RH, uvođenje omjera zaposlenih domaćih i stranih radnika i u deficitarnim zanimanjima, uvođenje obveza podmirenja svih javnih davanja, a ne samo po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja i sl.

Žale se i na rok od 15 dana za djelatnike policijskih uprava za izdavanje dozvola za boravak i rad. Tvrde da je to moguće ispuniti te se rok višekratno produljuje, što među poslodavce unosi dodatnu frustraciju i nemoć pri zapošljavanju.

Dobrim HOK smatra odredbu prema kojoj je moguća promjena poslodavca stranog radnika u istom zanimanju nakon godinu dana, bez ponovnog ishođenja dozvole. Do sada je za radnika u slučaju promjene poslodavca drugi poslodavac morao ponovno prolaziti isti proces dobivanja radne dozvole, a radnik je već bio u Hrvatskoj i imao je valjanu radnu dozvolu za prvog poslodavca.

No, HOK navodi da je zakonska odredba o mogućnosti promjene poslodavca tek nakon godine dana stvorila problem u praksi - naime, kako su sve prijašnje radne dozvole bile izdane na rok do godinu dana, trenutačno zakonska izmjena nema praktičnu primjenu jer se mora čekati produženje radne dozvole i tek onda, nakon još godinu dana, bit će moguće promijeniti poslodavca. Stoga je HOK uputio prijedlog MUP-u da se rok za promjenu poslodavca u istom zanimanju skrati na šest mjeseci za dozvole izdane na rok do godinu dana.

HOK traži i digitalizaciju i pojednostavljenje procedura i to uvođenjem digitalne platforme za podnošenje zahtjeva i praćenje statusa i centralizaciju komunikacije.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil naglašava da je važno voditi brigu i o "prvom" poslodavcu jer je on taj koji mora uložiti iznimne napore od samog ishođenja dozvole za boravak i rad pa sve do izučavanja radnika i njegove integracije u društvo.

"Ako poslodavac čeka više od četiri mjeseca za dozvolu za boravak i rad, a nema sigurnost da će radnik raditi kod njega barem godinu dana, čime će biti motiviran na ishođenje nove dozvole za novog radnika? Bit će mu lakše preuzeti radnika drugom poslodavcu što nikako ne smijemo kao društvo dozvoliti. Trenutno je i velik problem u pojedinim djelatnostima nepoznavanje hrvatskog jezika (npr. trgovina) te su poslodavci prisiljeni sami organizirati tečajeve za svoje djelatnike što je administrativno i financijski zahtjevno te smatramo da u tome treba participirati država", kaže Kratohvil.