Njemačka je u nedjelju nagovijestila zaokret u ključnim energetskim politikama, navodeći mogućnost produljenja životnog vijeka ugljenih, pa čak i nuklearnih elektrana, kako bi smanjila ovisnost o ruskom plinu što je dio širokog političkog preispitivanja nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Najveća europska ekonomija pod pritiskom je drugih zapadnih zemalja da smanji ovisnost o ruskom plinu, a njezini planovi za postupno ukidanje elektrana na ugljen do 2030. i zatvaranje nuklearnih elektrana do kraja 2022. ostavljaju joj nekoliko opcija.

U nedjeljnom govoru u parlamentu kancelar Olaf Scholz najavio je radikalniji pristup osiguranju njemačkih rastućih potreba za energijom i smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, koji pokriva polovicu njemačkih energetskih potreba.

"Događaji proteklih dana pokazali su da je odgovorna energetska politika usmjerena prema budućnosti odlučujuća ne samo za naše gospodarstvo i okoliš. Ona je također odlučujuća za našu sigurnost", rekao je Scholz zastupnicima na posebnoj sjednici Bundestaga sazvanoj zbog ukrajinske krize.

"Moramo promijeniti smjer kako bismo prevladali našu ovisnost o uvozu od pojedinačnih dobavljača energije", rekao je.

To pak znači izgradnju dvaju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), jednog u Brunsbuettelu i jednog u Wilhelmshavenu, te povećanje njemačkih rezervi prirodnog plina.

Ti planovi će vjerojatno biti blagodat za njemačku najveću kompaniju RWE, koja podupire napore gradnju LNG terminala u Brunsbuettelu. Odvojeno, njemačka vlada zatražila je od RWE-ovog manjeg rivala Unipera da oživi planove za izgradnju LNG terminala u Wilhelmshavenu, nakon što je tvrtka odustala od takvih planova krajem 2020. godine. izvijestio je poslovni list Handelsblatt.

Ranije je Njemačka je zaustavila projekt plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru vrijedan 11 milijardi dolara, energetski projekt s najvećim podjelama u Europi.

Bez tabua

Njemačka je prošle godine krenula s ambicioznim pomakom prema solarnoj i vjetroenergiji, a član Zelenih Oliver Krischer u nedjelju je rekao da je nacrt zakona kojim bi se osiguralo da će obnovljivi izvori energije činiti 100% njemačke opskrbe električnom energijom do 2035. godine već dovršen.

Njemačka će također povećati volumen prirodnog plina u svojim skladištima za dvije milijarde kubičnih metara putem dugoročnih ugovora, te će dodatno kupovati prirodni plin na svjetskim tržištima u koordinaciji s Europskom unijom, rekao je Scholz.

Njemačka ima 24 milijarde kubičnih metara kapaciteta podzemnih skladišta plina, koje su trenutno popunjene oko 30%.

Njemačka također važe hoće li produžiti životni vijek svojih preostalih nuklearnih elektrana, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, član Zelenih.

Na pitanje njemačke televizijske kuće ARD može li zamisliti da nuklearne elektrane rade dulje nego što je planirano, odnosno do kraja 2022. godine, rekao je: da "to ne bi odbacio".

Isar 2, Emsland i Neckarwestheim 2 posljednje su preostale nuklearne elektrane koje proizvode energiju u Njemačkoj, nakon što je ta zemlja prije deset godina odlučila postupno ukinuti nuklearke nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi.

Tri elektrane u vlasništvu su njemačkih energetskih tvrtki E.ON, RWE i EnBW.

Habeck je također rekao da je mogućnost dopuštanja elektranama na ugljen da rade dulje od planiranog, dovodeći tako u pitanje ambiciozni plan napuštanja ugljena do 2030. godine.

"Nema tabua, sve je na stolu", rekao je Habeck, dodajući da je jedan od njemačkih ciljeva i mogućnost izbora zemlje dobavljača ​​energije.

"Moći birati također znači, u slučaju potrebe, reći zbogom ruskom plinu, ugljenu ili nafti. A ako Rusija namjerno prekine opskrbu, onda je odluka, naravno, donesena", rekao je Habeck.

"U tom slučaju ugovori nikada neće biti obnovljeni. Mislim da i Kremlj to zna", zaključio je.