Nakon što su sredinom travnja ministar uprave Arsen Bauk i ministar gospodarstva Radimir Čačić zaključili kako će od 250.000 zaposlenih u državnoj i javnoj upravi njih oko 10.000 postati žrtve mjera štednje, najsigurnija i najpoželjnija radna mjesta u državi najednom su postala vruć stolac.

Cijela priča dobila je nastavak prije nekoliko dana, kada je ovaj put ministar financija Slavko Linić najavio da će u javnom sektoru u iduće dvije godine biti otpušteno oko 15.000 ljudi, istaknuvši pritom HEP, Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice, Hrvatske šume i Hrvatske vode.

Zaštićeni kao medvjedi

Od navedenih kompanija najviše je s nepotrebnim zapošljavanjem pretjerao HEP, koji sa 13.000 zaposlenika broji više od 3300 viška. Slijede ga Hrvatske željeznice sa 2500 i Hrvatske šume sa 2000 ljudi viška, a najpoznatije po brojnim aferama, Hrvatske autoceste, zauzele su četvrto mjesto ove ljestvice sa 1000 zaposlenih previše. Još je 500 radnika viška u Autocesti Rijeka - Zagreb i Hrvatskim cestama, a u Hrvatskim vodama viška je njih „samo" 100.


Može se pretpostaviti da je još oko 5000 zaposlenika previše i u Plinacrou, Hrvatskim poštama i ostalim javnim tvrtkama.

Donedavno „zaštićeni kao lički medvjedi" sada strepe od redova na Zavodu za zapošljavanje.

No postavlja se pitanje tko se treba najviše bojati. Premda su Čačić i Bauk pokušali smanjiti tenzije objašnjavajući kako će primarno biti riječ o umirovljenju svih onih koji za to imaju uvjete, bilo redovnim putem, bilo dokupom mirovine, jasno je da neće baš svi moći ući u taj val. Realiziraju li se doista najave, nekoliko tisuća njih postat će dio statistike burzi rada.


Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako se mudre države u krizi ne bave otpuštanjima viška radnika iz svog aparata, već kada je privatni sektor u ekspanziji i sposoban prihvatiti novonezaposlene".

Sever upozorava na to da je licitiranje brojkama o otpuštanju neozbiljno i neumjesno u trenutku kada nitko ne zna koliko je radnih mjesta zapravo viška.


„Mudra bi vlast prvo napravila detaljnu analizu stanja te popis i opis radnih mjesta koja su joj potrebna u sustavu. Jasno je da imamo službenika koji opslužuju propise što su vremenom postali nepotrebni. Treba prvo pojednostaviti i modernizirati sustav, a potom će postati jasnije koja su mjesta nepotrebna".


Sever se najviše boji toga da će i ovi rezovi biti provedeni kao i oni 90-ih godina, kada je tadašnja vlast odlučila smanjiti broj zaposlenih za pet posto pa je bez ikakvih kriterija otpustila i one za koje se ubrzo ispostavilo da su neophodni za funkcioniranje sustava.

Radnike otpuštene iz državnog i javnog sektora, osim traženja novog posla, očekuje još jedan veliki problem - godinama stvarano i u privatnom sektoru vrlo rašireno mišljenje da su zaposlenici državnog aparata tromi i nekvalitetni zaposlenici.

„U Hrvatskoj smo svjedoci velikoga gubitka radnih mjesta u privatnom sektoru dok je državni još rastao. Uza sve beneficije i visine plaća koje postoje u državnom sektoru, daje se naslutiti da je rad u njemu jedan posve različit svijet koji ne djeluje po načelu stvaranja profita već izgleda kao trošenje novca iz proračuna. Uzmemo li da je posljednja rečenica istinita, dolazimo do zaključka da radnici iz državnog sektora teško mogu biti poželjni djelatnici u privatnom sektoru. Naravno, ne želimo reći da su svi zaposlenici u državnom sektoru nekonkurentni. Naprotiv, ima mnogo stručnih i kvalitetnih, ali takvi se onda i ne bi trebali naći na ulici", ističe Saša Jurković, stručnjak za tržište rada s portala Posao.hr.

S Jurkovićem bi se složio i veliki dio menadžera iz privatnog sektora.

Za takvo mišljenje Sever najviše krivi razno-razne samoprozvane analitičare i ministra gospodarstva Radimira Čačića, koji nekoliko puta svojim izjavama gurao dojam da je tu riječ o neradnicima, što je naravno potpuno pogrešno.

Otkaz će biti šok

No činjenica je da je velik dio tih zaposlenika, kako ističe Jurković, već godinama dio državnog aparata i ne poznaju tržište rada. Oni su odrasli u mišljenju da će do mirovine raditi u državnoj službi i otkaz će im biti velik šok. S tim će ljudima trebati poraditi na motivaciji za traženje novog posla i promjenama na samima sebi.


I Sever i Jurković slažu se da će biti potrebna organizirana prekvalifikacija. Sever ističe kako zemlje zapadne Europe za takve prilike imaju organizirane tzv. mobilne timove koji pripremaju radnike za traženje novog posla i prije negoli dobiju otkaz, a u SAD-u u sklopu sindikata postoje strukovne škole koje sponzoriraju i financiraju privatna poduzeća.


„Takve škole osposobljavaju ljude za poslove koji se u tom trenutku traže u privatnom sektoru te garantiraju posao po završetku nastave. U Hrvatskoj još nemamo ni jedno ni drugo, zasad je sve na zavodima za zapošljavanje", zaključio je Sever.