Mala i srednja poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi sve više prepoznaju umjetnu inteligenciju (AI) kao poslovni alat, no tek je 25 posto koristi u većim razmjerima, a među 11 zemalja regije najviše u Češkoj, dok Hrvatska po tome zaostaje - nalazi se na 9. mjestu, podaci su iz novog istraživanja AI Chamber.

AI Chamber ili Komora za umjetnu inteligenciju (AI) organizacija je sa sjedištem u Poljskoj koja se bavi podrškom odgovornom razvoju i istraživanju tržišta AI-ja u srednjoj i istočnoj Europi, a novo istraživanje "Kako se mala i srednja poduzeća (MSP) u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) snalaze u svijetu umjetne inteligencije?" provela je na više od 3200 zaposlenika u 11 zemalja te regije.

Zaključak istraživanja je da je AI u regiji prisutna, ali njezina primjena još uvijek površna u malim i srednjim poduzećima, koja bi međutim mogla biti predvodnici AI tranzicije, ali je za to potrebno da AI stvarno ugrade u svakodnevno poslovanje, a ne kao eksperiment.

Predvodnici Češka, Estonija i Slovačka, najveći zaostatak u Hrvatskoj, Latviji i Bugarskoj

Među 11 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, Češka, Estonija i Slovačkaja pokazale su se najnaprednije po uvođenju AI-ja u mala i srednja poduzeća, dok su Hrvatska, Latvija i Bugarska na zadnjim mjestima.

Planovi za razvoj umjetne inteligencije su ambiciozni u odabranim zemljama, poput Slovačke i Poljske gdje većina tvrtki to želi razvijati, a kao najčešći oblici primjene navode se analiza podataka, automatsko prevođenje, automatizacija zadataka te marketing i korisnička podrška.

Od ukupno ispitanih zaposlenika, 61 posto ih aktivno traži načine korištenja AI-ja u radu, posebice u Češkoj i Poljskoj, dok 40 posto tvrtki najvećom preprekom u primjeni vidi nedostatak kvalificiranih radnika, i to posebno u Hrvatskoj i Sloveniji, dok je primjerice u Rumunjskoj najveća prepreka otpor promjenama.

Istraživači ističu i slabo poznavanje zakonskih propisa, odnosno da je samo 39 posto korisnika AI-ja svjesno odredbi zakona o umjetnoj inteligenciji, u čemu opet najbolje stoje Češka i Poljska, dok je Hrvatska u tom pogledu označena "najgorom".

Tvrtke koje pak više od ostalih koriste AI, njih 25 posto, imaju i veću svijest o provođenju etičkih principa u tome, a i pokazuje se da će velike tvrtke vjerojatnije ulagati u AI nego mikro poduzeća, koja se označavaju i kao "digitalno povučenima", a takvih oko 69 posto posluje na tržištu regije više od deset godina. S druge strane, mlade tvrtke s manje od dvije godine su inovativnije i više koriste i vjeruju u mogućnosti AI-ja.

U Hrvatskoj trećinu malih i srednjih tvrtki AI uopće ne zanima

Napominjući kako je u istraživanju među 11 zemalja srednje i istočne Europe najviše tvrtki bilo upravo iz Hrvatske, ali ne i koliko točno, istraživači ističu da je i jedna od zemalja s najnižim stupnjem primjene AI-ja, te da je samo 13 posto malih i srednjih tvrtki upoznato sa EU zakonom o AI te da je to i najniži postotak u srednjoj i istočnoj Europi.

Hrvatske tvrtke slabo vjeruju da AI nudi konkurentsku prednost te su i najmanje optimistične oko ekonomskog i strateškog utjecaja te tehnologije.

Hrvatska se u Sloveniju ističe i po ravnodušnosti za primjenu AI-ja, a manje od 40 posto hrvatskih tvrtki i ne prepoznaje bilo kakve koristi od toga, pa čak i one koje razumiju koristi navode da nemaju motivacije, znanja ili resursa za primjenu, što, prema ocjeni istraživača, ukazuje da je u Hrvatskoj potrebna "dubinska edukacija i strateška podrška praktičnoj primjeni rješenja AI-ja".

Poručuju i da se mnogi u regiji mogu ugledati na Estoniju, koja se uz Češku profilirala kao vodeća zemlja regije u primjeni AI, te da više od 67 posto estonskih tvrtki vidi pozitivan utjecaj na poslovanje, a više od 65 posto je i u upoznati s EU zakonom i pokazuje visoku razinu korištenja i regulatorne spremnosti.

Zabrinjavajuće niska strateška i regulatorna spremnost

Istraživanje je ukazalo i da unatoč određenom entuzijazmu za primjenu AI-ja u poslovanju malih i srednjih tvrtki u regiji, strateška i regulatorna spremnost ostaje zabrinjavajuće niska te tako svega osam posto svih anketiranih tvrtki navodi da bi bile spremne za AI reviziju odnosno nadolazeću provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom EU.

To pokazuje da je za mnoge tvrtke AI i dalje taktički eksperiment, a ne strateška sposobnost, a za one koji definiraju poslovne i javne politike te investitore dobar signal kako podrškom i obrazovanjem ključnu prazninu pretvoriti u priliku, koje pak neće biti zauvijek otvorene, poručuju istraživači. Iznose pritom i podatke UNCTAD-a da bi vrijednost globalnog tržišta AI-a do 2033. trebala doseći 4,8 bilijuna dolara, što je 25 puta više samo i deset godine ili u odnosu na 189 milijardi dolara u 2023.

"Rast AI-ja nije samo tehnološki, već i geopolitički - više od 60 posto svih AI patenata i ulaganja u istraživanje i razvoj koncentrirano je sada u SAD-u i Kini, dok ih Europa pokušava sustići, ne samo kroz inovacije, već i kroz regulativu, etiku i izgradnju povjerenja. U tome bi male i srednje tvrtke mogle biti ključne, ali i ranjive jer velik dio njih još nije spremno za primjenu AI-ja. Ipak dvije trećine ih u regiji izražava želju za proširenjem uporabe AI-ja", zaključuju iz AI Chamber.