Manjak materijala koči industrijsku proizvodnju, a građani osjećaju posljedice još godinama, kroz višu inflaciju, pokazalo je istraživanje njemačkog instituta ifo.

Neočekivana uska grla u nabavi materijala smanjuju kratkoročno industrijsku proizvodnju za 2,4 posto, izračunali su u institutu.

Najizraženiji pad proizvodnje bilježi automobilska industrija, a najveći utjecaj na cijene bilježe drvna i farmaceutska industrija.

Izraženija nestašica odmah zakoči industrijsku aktivnost, a oporavak je postupan i proizvodnja se zapravo ne normalizira u potpunosti kada kompanije ponovo dobiju pristup materijalima.

Tako je dvije godine nakon šoka industrijska proizvodnja u cjelini još uvijek za 0,5 posto niža nego što bi bila u scenariju koji predviđa normalnu opskrbu.

Proizvođačke i cijene sirovina dosegnu najvišu stopu rasta otprilike godinu dana nakon šoka, od oko 0,3 odnosno 0,6 posto.

Potrošačke cijene odražavaju pak nestašicu čak dvije godine kasnije, kroz inflaciju višu za 0,1 postotni bod po tromjesečju.

"Potrošači će posebno dugo osjećati posljedice jer će cijene rasti godinama nakon nestašice", zaključuje istraživačica ifoa Lara Zarges.

Autori istraživanja koristili su mjesečne ankete instituta među prerađivačkim poduzećima u razdoblju od 2002. do sredine 2025. godine, u kojima je svaki mjesec sudjelovalo između 2.000 i 5.000 kompanija.

Studija se usredotočila isključivo na neočekivane i kratkotrajne poremećaje koje izaziva manjak materijala i njihov utjecaj na industrijsku proizvodnju, cijene sirovina, te proizvođačke i potrošačke cijene.