Investicijsko raspoloženje u Hrvatskoj je umjereno, dok je najveći rast raspoloženja ostvaren u Srbiji, pokazali su rezultati istraživanja očekivanja poslovnog sektora u 2016. godini Eurochambres Economic Survey 2016.

Istraživanje je pokazalo da se investicije i opći uvjeti poslovanja prognoziraju manje optimistično nego prethodne godine, što znači da i dalje postoji snažna doza neizvjesnosti u globalni gospodarski oporavak, izvijestili su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). 

Najlošiju perspektivu za ulaganje pokazali su poduzetnici iz Grčke, Finske, Mađarske i Austrije, a najveću iz Portugala i Irske. Najveći pomak u rastu investicijskog raspoloženja u odnosu na prethodne godine zabilježen je u Srbiji, gdje je takvo jačanje rezultat reformi i jače državne intervencije u potpori investicijskom oporavku, navodi se u priopćenju.

Hrvatska ostaje umjereno optimistična u usporedbi s ostalim zemljama, s pomakom nabolje u odnosu na prethodnu godinu.

Istraživanje je pokazalo i da je opća gospodarska klima ocijenjena lošije nego prethodne godine. Kao najpesimističnije se ističu Grčka, Mađarska i Austrija, dok su najoptimističnije Irska, Litva i Portugal. Hrvatska, unatoč većem pomaku s obzirom na ocjenu 2015., ostaje među zemljama manjeg optimizma.

Kao najveći izazovi u 2016. u Hrvatskoj i Europi navedeni su domaća potražnja i ekonomska politika, a europski menadžeri među najveće izazove ubrajaju i trošak radne snage koji hrvatske tvrtke nisu isticale kao problematičan, već je stavljen na začelje popisa izazova. To je, kako se navodi, zanimljivo uzmu li se u obzir dosadašnje tvrdnje da se hrvatska nekonkurentnost jednim dijelom temelji na previsokom trošku rada.

Pomaci nabolje registrirani su kod svih ostalih indikatora - ocjene domaće potražnje odnosno prihoda na domaćem tržištu, izvoza te zaposlenosti. Pritom je najoptimističnije ocijenjen izvoz - za 28,2 postotna boda veći je udio poduzetnika koji smatraju da će im izvoz rasti od onih koji smatraju da će im izvoz padati.

Kod svih je zemalja uočljivo više poduzetnika koji prognoziraju da će povećati prihode na inozemnom tržištu, nego što su mislili za 2015., s iznimkom Mađarske, gdje prevladavaju poduzetnici koji misle da će im izvozni prihodi pasti. Najoptimističniji su Finci koji gotovo svi vide poboljšane prihode od izvoza u 2016. Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama, ostaje među onima s umjerenijim optimizmom.

S obzirom na dugogodišnje i često spominjanje tečaja kao jednog od glavnih problema hrvatskoga izvoza, zanimljivo je da je on sada stavljen na posljednje mjesto, iako je od anketiranih poduzetnika 86 posto izvoznika, navode iz HGK. Tečaj je na posljednjemu mjestu i u prosjeku cijeloga europskog uzorka, što ne iznenađuje s obzirom na deprecijaciju eura prema većini svjetskih valuta u 2015., što je pogodovalo izvoznicima euro područja.

Europski poduzetnici 2016.  vide kao godinu s pozitivnim pomakom, jedino je u ocjeni opće poslovne klime i investicija optimističnih manje nego u procjenama za 2015., pokazalo je istraživanje. 

Drastični pad cijena sirove nafte otvorio je u 2015. prostor za rast domaće potrošnje, osobito u zemljama koje su znatnije oslonjene na uvoz. Njen daljnji rast i u 2016. prognozira većina zemalja, pri čemu su najoptimističniji Irci i Finci. S druge strane ostaju Grci, Mađari i Ciprani, kod kojih prevladava prognoza pada domaće potražnje.

Hrvati su ovdje u krugu najoptimističnijih - nešto manje od dvije trećine prognoziralo je rast prihoda na domaćem tržištu u 2016.

HGK je za potrebe Eurochambres Economic Survey (EES) istraživanja provela anketu na uzorku od 1.776 hrvatskih tvrtki. Istraživanje se provodi zadnje 23 godine, a Hrvatska je posredstvom HGK uključena zadnjih 15 godina.