Na razini 28 zemalja članica EU-a, uključujući Veliku Britaniju, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) bila je u siječnju za 0,1 postotni bod viša nego u prosincu i iznosila je 1,7 posto.

Isto je povećanje bilježila i u eurozoni, dosegnuvši 1,4 posto, kao što je i objavljeno u preliminarnoj procjeni Eurostata krajem prošlog mjeseca.

Najviše su u eurozoni na početku godine porasle cijene svježe hrane, za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Energenti su poskupjeli 1,9 posto.

Najveći doprinos stopi inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute pružio je u siječnju uslužni sektor, od 0,68 postotnih bodova. Slijede hrana, alkohol i duhanski proizvodi s 0,40 postotnih bodova te energenti, s 0,19.

Hrvatska iznad prosjeka EU-a

U Hrvatskoj je godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u siječnju je uvećana na 1,8 posto, s 1,3 posto u prethodnom mjesecu. U siječnju prošle godine bila je trostruko slabija, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Među zemljama EU-a najnižu je godišnju stopu inflacije, od 0,4 posto, imala Italija, treće najveće gospodarstvo eurozone i značajan trgovinski partner Hrvatske. Slijede Cipar s 0,7 posto, te Danska i Portugal s po 0,8 posto.

Njemačka, važan hrvatski trgovinski partner i najveće gospodarstvo eurozone, bilježila je inflaciju od 1,6 posto. U Sloveniji je iznosila 2,3 posto.

Najviše godišnje stope inflacije imale su Mađarska, od 4,7 posto, Rumunjska od 3,9 posto te Češka i Poljska, po 3,8 posto.

U usporedbi s prosincem 2019., u prvom ovogodišnjem mjesecu godišnja stopa inflacije smanjena je u pet zemalja članica, u njih pet ostala je nepromijenjena dok je u preostalih 18 zemalja porasla.